Što se događa s dijelom stroja koji nije kaljen kada je izložen udarnom opterećenju ili naprezanju na savijanje?

Dio stroja koji nije bio kaljen kada je bio izložen udarnim opterećenjima ili naprezanju na savijanje je osjetljiviji na kvar zbog prisutnosti unutarnjih naprezanja i nedostatka duktilnosti. Kaljenje je proces toplinske obrade koji slijedi nakon kaljenja i uključuje zagrijavanje metala na određenu temperaturu ispod kritične točke i zatim njegovo hlađenje kontroliranom brzinom. Primarna svrha kaljenja je smanjiti tvrdoću metala uz povećanje njegove žilavosti, duktilnosti i otpornosti na udarna opterećenja.

Kada strojni dio nije pravilno kaljen ili nije uopće kaljen, ostaje u očvrslom stanju visoke tvrdoće, ali niske žilavosti. Pod udarnim opterećenjima ili naprezanjem savijanja, dio može doživjeti iznenadne udarce, vibracije ili sile koje premašuju njegovu nosivost. Visoka tvrdoća, u kombinaciji s unutarnjim naprezanjima prisutnim u metalu zbog brzog hlađenja tijekom kaljenja, čini dio sklonijim krhkom lomu.

Nedostatak kaljenja također smanjuje duktilnost materijala, što je sposobnost podvrgavanja plastičnoj deformaciji bez loma. Kao rezultat toga, dio pokazuje smanjenu otpornost na nastanak i širenje pukotine, povećavajući vjerojatnost iznenadnog i katastrofalnog kvara pod udarom ili naprezanjem na savijanje.

Nasuprot tome, pravilno kaljen strojni dio ima uravnoteženiju kombinaciju tvrdoće i žilavosti, što se postiže kaljenjem na odgovarajućoj temperaturi i brzini hlađenja. To omogućuje metalu da učinkovitije apsorbira i raspršuje energiju, smanjujući rizik od krhkog kvara i poboljšavajući ukupnu izvedbu i izdržljivost strojnog dijela pod udarnim opterećenjima ili naprezanjem na savijanje.