Kako hrana utječe na vaše raspoloženje

Hrana ima snažan učinak na naše raspoloženje, energiju i opću dobrobit. Izreka "ono si što jedeš" vrijedi ne samo za fizičko zdravlje, već i za naše mentalno zdravlje. Istražimo kako hrana koju konzumiramo utječe na naše raspoloženje:

1. Prehrana i raspoloženje:

Uravnotežena prehrana koja je bogata esencijalnim hranjivim tvarima ključna je za optimalno mentalno zdravlje. Nedostaci određenih vitamina i minerala, poput vitamina B12, folata, željeza i omega-3 masnih kiselina, povezani su s poremećajima raspoloženja poput depresije i anksioznosti. Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim masnoćama osigurava tijelu potrebne hranjive tvari za proizvodnju neurotransmitera i rad mozga.

2. Regulacija šećera u krvi:

Oscilacije u razini šećera u krvi mogu imati značajan utjecaj na raspoloženje. Nagli skokovi i padovi glukoze mogu dovesti do promjena raspoloženja, razdražljivosti i umora. Redovita konzumacija obroka i međuobroka, odabir hrane s niskim glikemijskim indeksom (niskim sadržajem šećera) i izbjegavanje prerađene hrane pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi i uravnoteženijem raspoloženju.

3. Probavni mikrobiom i raspoloženje:

Mikrobiom crijeva, zajednica trilijuna mikroorganizama u našem probavnom sustavu, igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Ove crijevne bakterije proizvode neurotransmitere kao što su serotonin, dopamin i GABA, koji utječu na naše raspoloženje i kognitivne funkcije. Prehrana bogata probioticima (korisnim bakterijama) i prebioticima (hrana koja potiče rast korisnih bakterija) može pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom i poboljšati mentalno zdravlje.

4. Emocionalno jedenje:

Emocionalno jedenje je uobičajeni mehanizam suočavanja gdje se pojedinci okreću hrani radi utjehe, oslobađanja od stresa ili suočavanja s emocijama. Iako može pružiti privremenu utjehu, može dovesti do prejedanja, izbora nezdrave hrane i u konačnici pogoršati probleme s raspoloženjem. Prakticiranje svjesne prehrane, izbjegavanje emocionalnih okidača i traženje zdravijih načina upravljanja emocijama može pomoći u prekidu ovog kruga.

5. Dodaci hrani i raspoloženje:

Određeni dodaci hrani i konzervansi, kao što su umjetni zaslađivači, bojila i određene kemikalije, povezuju se s poremećajima raspoloženja kod nekih pojedinaca. Obratite pozornost na to kako se osjećate nakon konzumiranja određenih namirnica i razmislite o izbjegavanju onih za koje se čini da izazivaju negativne reakcije.

6. Hidratacija:

Dehidracija može utjecati na kognitivne funkcije, koncentraciju i raspoloženje. Održavanje dobre hidratacije podupire cjelokupnu funkciju mozga, poboljšava protok krvi u mozgu i pomaže u održavanju uravnoteženog raspoloženja.

7. Svjesna prehrana:

Prakticiranje svjesne prehrane promiče svjesniji i zdraviji odnos s hranom. Obraćanje pozornosti na okus, teksturu i aromu hrane, uz uživanje u svakom zalogaju, može povećati užitak u jelu i smanjiti emocionalno jedenje povezano sa stresom.

Zapamtite, iako hrana igra značajnu ulogu u regulaciji raspoloženja, to je samo jedan dio slagalice. Na mentalno zdravlje utječu različiti čimbenici poput genetike, načina života, stresa i općeg blagostanja. Savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom ili registriranim dijetetičarom može pomoći pojedincima da razviju personalizirani plan prehrane koji podržava njihove ciljeve mentalnog zdravlja.