Kako prehrana doprinosi kardiovaskularnim bolestima?

Prehrana ima značajnu ulogu u razvoju i napredovanju kardiovaskularnih bolesti (KVB). Nekoliko prehrambenih čimbenika može pridonijeti riziku od kardiovaskularnih bolesti, uključujući:

1. Visoki unos zasićenih masti i trans masti: Zasićene masti, koje se nalaze u životinjskim proizvodima i nekim biljnim uljima kao što su kokosovo ulje i palmino ulje, mogu povećati razinu lipoproteina niske gustoće (LDL) kolesterola u krvi, također poznatog kao "loš" kolesterol. Visoke razine LDL kolesterola doprinose nakupljanju plaka u arterijama, što može suziti arterije i dovesti do KVB. Transmasti, koje se nalaze u prerađenoj hrani i određenim pekarskim proizvodima, također mogu povisiti razinu LDL kolesterola i povećati rizik od KVB.

2. Visok unos kolesterola: Kolesterol iz hrane, koji se nalazi u životinjskim proizvodima kao što su jaja, meso i mliječni proizvodi, također može doprinijeti visokim razinama LDL kolesterola i povećati rizik od KVB.

3. Visoki unos natrija: Pretjerani unos natrija, često iz prerađene hrane, konzervirane hrane i pretjerana upotreba soli u kuhanju, može dovesti do visokog krvnog tlaka (hipertenzije), značajnog čimbenika rizika za KVB. Hipertenzija opterećuje srce i krvne žile, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara i zatajenja srca.

4. Mali unos voća, povrća i cjelovitih žitarica: Prehrana siromašna voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama nema bitne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala koji su važni za zdravlje srca. Vlakna mogu pomoći u snižavanju kolesterola i krvnog tlaka, dok određeni vitamini i minerali, poput kalija, magnezija i antioksidansa, mogu pomoći u zaštiti srca i krvnih žila.

5. Visoki unos dodanog šećera: Konzumacija prekomjernih količina dodanog šećera, koji se nalazi u slatkim pićima, desertima i prerađenoj hrani, može doprinijeti debljanju i pretilosti, a oboje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dodani šećeri daju prazne kalorije i imaju malu nutritivnu vrijednost.

6. Mali unos omega-3 masnih kiselina: Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, tune, skuše, sardine, te u biljnim izvorima poput lanenih sjemenki, chia sjemenki i oraha, dokazano imaju blagotvoran učinak na zdravlje srca. Mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka, smanjenju upale i poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja kardiovaskularnog sustava.

Usvajanje prehrane zdrave za srce koja naglašava cjelovite namirnice, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, nemasne bjelančevine i zdrave masti, dok ograničava unos zasićenih masti, trans masti, kolesterola, natrija i dodanog šećera, može pomoći u smanjenju rizik od kardiovaskularnih bolesti i promiču cjelokupno zdravlje kardiovaskularnog sustava.