Dijeta s niskim udjelom masti:Zašto bezmasna dijeta bez problema

Dijeta s niskim udjelom masti nije nužno bez problema. Dok smanjenje unosa nezdravih masnoća poput zasićenih i transmasti može biti korisno za cjelokupno zdravlje, potpuno uklanjanje svih masnoća iz prehrane može dovesti do određenih nutritivnih nedostataka i potencijalnih zdravstvenih rizika. Evo zašto dijeta s niskim udjelom masnoće možda neće biti posve besprijekorna:

1. Neadekvatan unos esencijalnih masnih kiselina:

Određene masti neophodne su za tijelo, uključujući omega-3 i omega-6 masne kiseline. Ove masti igraju ključnu ulogu u funkcioniranju mozga, zdravlju srca i općem blagostanju. Stroga dijeta s niskim udjelom masti može ograničiti unos ovih esencijalnih masti, što može dovesti do potencijalnih zdravstvenih posljedica.

2. Ograničena apsorpcija vitamina:

Neki vitamini, poput vitamina A, D, E i K, topivi su u mastima, što znači da im je potrebna prisutnost masti da bi se pravilno apsorbirali. Prehrana s izrazito niskim udjelom masti može spriječiti apsorpciju ovih esencijalnih vitamina, što dovodi do potencijalnih nedostataka.

3. Smanjena sitost i prejedanje:

Masti su esencijalni nutrijent koji doprinosi sitosti, osjećaju sitosti nakon obroka. Prehrana s niskim udjelom masti može nedostajati dovoljno masnoće da izazove sitost, što dovodi do povećane gladi i prejedanja, što može potkopati ciljeve upravljanja težinom.

4. Povećani rizik od neravnoteže hranjivih tvari:

Prehrana s niskim udjelom masti može nenamjerno istisnuti druge važne izvore hranjivih tvari, poput orašastih plodova, sjemenki i određenih mliječnih proizvoda, koji također osiguravaju proteine, vlakna i bitne vitamine i minerale. To može poremetiti ukupnu ravnotežu hranjivih tvari u prehrani.

5. Potencijal za negativne učinke na raspoloženje:

Određene nezasićene masti, posebice omega-3 masne kiseline, povezane su s pozitivnom regulacijom raspoloženja. Prehrana u kojoj nema ovih masti može doprinijeti poremećajima raspoloženja kod osjetljivih osoba.

6. Poteškoće u planiranju obroka:

Restriktivne dijete s niskim udjelom masti mogu ograničiti izbor hrane i učiniti planiranje obroka izazovnijim. To može dovesti do jednolične prehrane i teškoća u dugoročnom pridržavanju dijete.

Važno je pristupiti promjenama u prehrani s umjerenošću i ravnotežom umjesto prihvaćanja ekstremno restriktivnih dijeta. Uravnotežena prehrana trebala bi uključivati ​​raznovrsnu hranu iz svih skupina namirnica, uključujući zdrave masti, nemasne bjelančevine, cjelovite žitarice, voće i povrće. Savjetovanje sa zdravstvenim radnikom ili registriranim dijetetičarom može pomoći u osiguravanju dobro zaokružene i hranjive prehrane koja zadovoljava individualne prehrambene potrebe i zdravstvene ciljeve.