Dobri i loši ugljikohidrati - jesu li stvarni?

Ideja "dobrih" naspram "loših" ugljikohidrata je jednostavna i zastarjela klasifikacija. Svi se ugljikohidrati, bez obzira na njihov izvor, razgrađuju na glukozu, koja je glavni izvor energije za tijelo. Ugljikohidrati su bitne hranjive tvari koje osiguravaju energiju, vlakna i druge hranjive tvari.

Razlika između "dobrih" i "loših" ugljikohidrata često se temelji na njihovom glikemijskom indeksu (GI). GI mjeri koliko brzo hrana podiže razinu šećera u krvi. Hrana s visokim GI brzo se probavlja i uzrokuje skok razine šećera u krvi, dok se hrana s niskim GI probavlja sporije i uzrokuje postupni porast razine šećera u krvi.

Međutim, glikemijski indeks nije savršena mjera zdravstvene ispravnosti ugljikohidrata. Na primjer, neke namirnice s visokim GI, poput zobene kaše i kruha od cjelovitog zrna pšenice, bogate su vlaknima i drugim hranjivim tvarima koje mogu pomoći u usporavanju probave i smanjenju ukupnog GI obroka. S druge strane, neke namirnice s niskim GI, poput bijelog kruha i bijele riže, imaju malo hranjivih tvari i mogu uzrokovati debljanje i druge zdravstvene probleme ako se konzumiraju prekomjerno.

Najbolji način odabira zdravih ugljikohidrata je fokusiranje na cjelovitu, neprerađenu hranu. Cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke dobri su izvori ugljikohidrata koji su bogati vlaknima i drugim hranjivim tvarima. Ove vam namirnice mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjiti rizik od kroničnih bolesti, poput bolesti srca i dijabetesa.

Također je važno jesti ugljikohidrate umjereno. Konzumiranje previše ugljikohidrata može dovesti do debljanja i drugih zdravstvenih problema. Količina ugljikohidrata koja vam je potrebna svaki dan ovisi o vašoj dobi, spolu, razini aktivnosti i općem zdravstvenom stanju. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili registriranim dijetetičarom kako biste saznali koliko ugljikohidrata trebate jesti svaki dan.