Kako prehrana utječe na dijabetes?
1. Ugljikohidrati i šećer u krvi: Ugljikohidrati su primarni izvor energije za tijelo i imaju najznačajniji utjecaj na razinu šećera u krvi. Konzumacija velikih količina rafiniranih ugljikohidrata, poput slatkih pića, bijelog kruha i bijele riže, može uzrokovati brze skokove šećera u krvi. Suprotno tome, odabir složenih ugljikohidrata poput cjelovitih žitarica, mahunarki, voća i povrća osigurava održivu energiju i pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.
2. Unos vlakana: Dijetalna vlakna bitna su hranjiva tvar za cjelokupno zdravlje, a osobito su važna za osobe s dijabetesom. Vlakna usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, sprječavajući brze skokove šećera u krvi. Također pomaže u kontroli težine i poboljšava osjetljivost na inzulin.
3. Šećeri i zaslađivači: Dodani šećeri, koji se nalaze u mnogim procesiranim namirnicama i pićima, mogu doprinijeti debljanju i otpornosti na inzulin, povećavajući rizik od dijabetesa. Umjetni zaslađivači, iako imaju malo kalorija, ipak mogu utjecati na kontrolu šećera u krvi i promijeniti crijevni mikrobiom, potencijalno utječući na zdravlje metabolizma.
4. Zdrave masti: Uključivanje zdravih masti, kao što su nezasićene masti koje se nalaze u maslinovom ulju, orašastim plodovima, sjemenkama i avokadu, može pomoći usporiti apsorpciju ugljikohidrata i poboljšati osjetljivost na inzulin. Ove masti također doprinose cjelokupnom zdravlju srca, što je važno za osobe s dijabetesom.
5. Unos proteina: Adekvatan unos proteina neophodan je za izgradnju i obnovu tkiva, kao i za regulaciju razine šećera u krvi. Protein pomaže u usporavanju probave, što može spriječiti nagle skokove šećera u krvi. Preporuča se odabir nemasnih izvora proteina, kao što su riba, perad bez kože i proteini biljnog podrijetla.
6. Kontrola porcija i učestalost obroka: Konzumiranje redovitih, uravnoteženih obroka i međuobroka može pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi. Prejedanje ili konzumiranje velikih porcija može dovesti do visoke razine šećera u krvi.
7. Glikemijski indeks i glikemijsko opterećenje: Glikemijski indeks (GI) mjeri koliko brzo hrana podiže šećer u krvi, dok glikemijsko opterećenje (GL) uzima u obzir i GI i količinu ugljikohidrata u porciji. Odabir hrane s niskim GI i GL može pomoći u kontroli razine šećera u krvi.
8. Mikronutrijenti: Određeni vitamini i minerali, poput kroma, magnezija i vitamina D, igraju ulogu u funkcioniranju inzulina i metabolizmu glukoze. Dobro uravnotežena prehrana koja uključuje niz namirnica bogatih hranjivim tvarima pomaže u osiguravanju odgovarajućeg unosa tih mikronutrijenata.
9. Upravljanje težinom: Pretilost i prekomjerna tjelesna težina značajni su čimbenici rizika za dijabetes tipa 2. Usvajanje zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti mogu pomoći u postizanju i održavanju zdrave težine, smanjujući rizik od dijabetesa.
10. Individualizirani pristup: Utjecaj prehrane na dijabetes može varirati među pojedincima. Suradnja sa zdravstvenim djelatnikom ili registriranim dijetetičarom može pomoći u razvoju personaliziranog plana prehrane koji uzima u obzir specifične zdravstvene potrebe, sklonosti i ciljeve liječenja.
Sve u svemu, uravnotežena prehrana bogata cjelovitom hranom, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice, nemasne bjelančevine i zdrave masti, uz ograničenje dodanih šećera i rafiniranih ugljikohidrata, može pomoći u učinkovitom upravljanju i prevenciji dijabetesa.
