Anksiozni Diferencijalna dijagnoza
klinički psiholog , psihijatar ililiječnik primarne zdravstvene zaštite u pravilu čini dijagnozu anksiozni poremećaj . Dijagnoza postavljena na temelju prisutnosti određenih simptoma kao što je navedeno u DSM -IV , priručnika koji sadrži smjernice za izradu psihijatrijske dijagnoze .
Vrste
Vrste anksioznosti poremećaji su panični poremećaj, agorafobiju , socijalna fobija , opsesivno kompulzivnog poremećaja (OCD), generalizirani anksiozni poremećaj (GAP ), posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i specifične fobije .
Značajke
Panic napadi suzajednička značajka anksioznih poremećaja . Simptomi napada panike su nepravilni ili ubrzani rad srca, znojenje , drhtanje, hiperventilacija, osjećaj gušenja , bol u prsima , mučninu , vrtoglavicu, derealization , udaljenu od sebe , strah od gubitka kontrole , strah od smrti , ukočenost ili trnci senzacija i zimica ili valunzi .
Identifikacija
Identifikacija vrste anksioznog poremećaja fokusira na izvor tjeskobe . Izvor tjeskobe je ponovljeni napadi panike za panični poremećaj , javna mjesta za agorafobijom , socijalne interakcije za socijalne fobije , opsesivno misli za OCD , traumatskog događaja za PTSP , strah od određenog objekta ili situacije osim društvenim situacijama ili javnim mjestima za specifične fobije iširok raspon događaja ili predmeta za GAP .
razmatranja
anksioznost može bitisimptom neke druge mentalne bolesti , kao što su velike depresije ili bipolarnog poremećaja . Neki lijekovi, uključujući i mnoge antidepresive i stimulans ADHD lijekova , imaju potencijal nuspojavu povećanja tjeskobe .
Upozorenje
Određeni zdravstveni poremećaji poput srčanih udara imaju simptome koji nalikuju napad panike . Ako osjetite utrnulost ili trnci senzacija , nenormalan rad srca ili bol u prsima , odmah potražite liječničku pomoć .
