Kako hrana koju jedemo potiče klimatske promjene
Hrana koju jedemo ima značajan utjecaj na klimatske promjene. Poljoprivreda, uključujući stočarstvo, odgovorna je za veliki dio globalnih emisija stakleničkih plinova. Ove emisije dolaze iz različitih izvora kao što su:
- Metan (CH4) :Metan je snažan staklenički plin koji je 25 puta učinkovitiji u zadržavanju topline od ugljičnog dioksida. Prvenstveno se emitira iz stoke, poput goveda, ovaca i koza, tijekom procesa crijevne fermentacije, što je prirodna razgradnja hrane u probavnom sustavu ovih životinja.
- Dušikov oksid (N2O) :Dušikov oksid još je jedan snažan staklenički plin, približno 298 puta učinkovitiji od ugljičnog dioksida. Emitira se korištenjem sintetičkih dušičnih gnojiva, koja se obično koriste u proizvodnji usjeva. Dušična gnojiva reagiraju s bakterijama u tlu i proizvode dušikov oksid koji se ispušta u atmosferu.
- Krča šuma :krčenje šuma za poljoprivredu, posebice za proizvodnju usjeva kao što su soja i palmino ulje, pridonosi krčenju šuma. Šume djeluju kao ponori ugljika, apsorbiraju i skladište ugljični dioksid iz atmosfere. Krčenjem šuma smanjuje se broj stabala koji mogu apsorbirati ugljični dioksid, što dovodi do povećanja razine stakleničkih plinova.
- Prijevoz i hlađenje :Prijevoz i hlađenje prehrambenih proizvoda zahtijeva značajne količine energije, koja se često oslanja na izgaranje fosilnih goriva. To pridonosi emisijama stakleničkih plinova u cijelom lancu opskrbe hranom.
Kako bi se ublažio utjecaj proizvodnje hrane na klimatske promjene, može se usvojiti nekoliko strategija, uključujući:
- Smanjenje konzumacije mesa :Smanjenje konzumacije crvenog mesa i odabir više biljne prehrane može značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz stoke.
- Poboljšanje upravljanja gnojivima :Usvajanje učinkovitih praksi upravljanja gnojivima, kao što je korištenje točne količine gnojiva u pravo vrijeme, može smanjiti emisije dušikovog oksida.
- Promicanje održive poljoprivrede :Podupiranje održive poljoprivredne prakse koja smanjuje upotrebu sintetičkih inputa, štiti zdravlje tla i smanjuje krčenje šuma može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.
- Smanjenje bacanja hrane :Smanjenje bacanja hrane u cijelom opskrbnom lancu i promicanje kompostiranja mogu pomoći u smanjenju emisija metana iz odlagališta.
- Podrška obnovljivoj energiji :Prijelaz na obnovljive izvore energije za proizvodnju hrane i transport može smanjiti emisije stakleničkih plinova.
Donošenjem informiranih izbora o hrani koju jedemo i podržavanjem održivih poljoprivrednih praksi, možemo pomoći smanjiti doprinos prehrambenog sustava klimatskim promjenama i krenuti prema održivijem i otpornijem prehrambenom sustavu.
