Razina šećera u krvi održava se u prilično uskom rasponu unatoč neravnomjernom unosu zbog sposobnosti obavljanja čega?

Razina šećera u krvi održava se u prilično uskom rasponu unatoč neravnomjernom unosu hrane zbog sposobnosti jetre da skladišti i otpušta glukozu. Jetra igra ključnu ulogu u homeostazi glukoze reguliranjem koncentracije glukoze u krvotoku. Evo kako jetra doprinosi održavanju razine šećera u krvi:

1. Skladištenje glukoze (Glikogeneza):Kada razina šećera u krvi poraste nakon obroka, jetra preuzima višak glukoze i pretvara je u glikogen kroz proces glikogeneze. Glikogen služi kao oblik skladištenja glukoze unutar stanica jetre.

2. Otpuštanje glukoze (glikogenoliza):Kada razina šećera u krvi padne, primjerice između obroka ili tijekom posta, jetra procesom glikogenolize razgrađuje pohranjeni glikogen u glukozu. Ovo oslobađa glukozu u krvotok kako bi se podigla razina šećera u krvi.

3. Glukoneogeneza:Osim glikogenolize, jetra također može proizvesti glukozu iz izvora koji nisu ugljikohidrati kroz proces koji se naziva glukoneogeneza. To se događa kada se tjelesne zalihe glukoze potroše, primjerice tijekom dugotrajnog posta ili gladovanja. Glukoneogeneza uključuje pretvorbu aminokiselina, glicerola iz masti i laktata u glukozu.

4. Regulacija inzulina i glukagona:Procesi skladištenja i oslobađanja glukoze u jetri regulirani su hormonima kao što su inzulin i glukagon. Inzulin, koji proizvodi gušterača kao odgovor na visoke razine šećera u krvi, potiče unos glukoze u jetru i skladištenje glukoze kao glikogena. Glukagon, koji također proizvodi gušterača, potiče razgradnju glikogena i otpuštanje glukoze u krvotok kada je razina šećera u krvi niska.

Putem ovih mehanizama, jetra djeluje kao spremnik glukoze, pomažući u održavanju razine šećera u krvi unutar relativno uskog raspona unatoč varijacijama u unosu hrane i potrošnji energije. To je bitno za osiguravanje stalne opskrbe glukozom mozga i drugih tkiva koja primarno ovise o glukozi za energiju.