Zašto ljudi nedovoljno jedu kad su pod stresom?
Nedostatak apetita: Hormoni stresa, poput kortizola i adrenalina, mogu utjecati na probavni sustav tijela, što dovodi do gubitka apetita.
Promjene u obrascima prehrane: Stres može poremetiti redovite obrasce prehrane, uzrokujući da neki pojedinci izgube interes za hranu ili potpuno zaborave jesti.
Hrana za utjehu: U nekim slučajevima stres može dovesti do emocionalnog jedenja, gdje pojedinci traže ugodnu hranu koja je bogata mastima i šećerom. Međutim, ova vrsta prehrane ne daje istinsku hranu i zapravo može pridonijeti debljanju i daljnjem stresu.
Fizička napetost: Kronični stres može uzrokovati napetost mišića i bol, zbog čega vam je neugodno jesti.
Povećan metabolizam: Stres može povećati brzinu metabolizma pojedinca, što dovodi do bržeg sagorijevanja kalorija i smanjene potrebe za hranom.
Zaokupljenost stresorom: Kada su zaokupljeni stresorom, pojedinci možda nisu u potpunosti svjesni svojih znakova gladi ili ih mogu zanemariti u korist rješavanja izvora stresa.
Važno je napomenuti da se odnos između stresa i prehrambenog ponašanja može razlikovati od pojedinca do pojedinca i neće svatko doživjeti nedovoljnu ishranu kao odgovor na stres. Neki ljudi mogu prejedati ili prejedati kao odgovor na stres, dok na druge možda neće značajno utjecati njihove prehrambene navike.
