Može li se šećer povezati s anksioznošću?
1. Glikemijski indeks i anksioznost: konzumacija hrane s visokim glikemijskim indeksom, koja uzrokuje nagli porast razine šećera u krvi, povezana je s povećanim rizikom od tjeskobe. Takva hrana uključuje slatka pića, prerađene grickalice i rafinirane ugljikohidrate.
2. Inzulinska rezistencija: Kronična konzumacija šećera može dovesti do inzulinske rezistencije, što je stanje u kojem tijelo postaje manje osjetljivo na inzulin. To može rezultirati višim razinama šećera u krvi i poremećajima u normalnom tjelesnom metabolizmu. Inzulinska rezistencija povezana je s povećanim rizikom od tjeskobe i depresije.
3. Upala: konzumacija velikih količina šećera povezana je s povećanom sustavnom upalom u tijelu. Poznato je da je kronična upala faktor rizika za razne poremećaje mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost.
4. Učinci neurotransmitera: Konzumacija šećera može utjecati na razine određenih neurotransmitera u mozgu, kao što su serotonin, dopamin i GABA. Ovi neurotransmiteri igraju vitalnu ulogu u regulaciji raspoloženja, a njihova neravnoteža povezana je s anksioznim poremećajima.
5. Nutritivni nedostaci: Konzumacija slatke hrane i pića često zamjenjuje izbor bogatiji hranjivim tvarima. Prehrana s nedostatkom esencijalnih vitamina, minerala i antioksidansa može utjecati na rad mozga i pridonijeti problemima mentalnog zdravlja poput tjeskobe.
Važno je napomenuti da točni mehanizmi koji povezuju konzumaciju šećera s anksioznošću još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, a individualni odgovori mogu varirati. Međutim, održavanje uravnotežene prehrane s ograničenim količinama prerađenih šećera, bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću i rješavanje bilo kakvih temeljnih nedostataka u prehrani preporuča se za cjelokupno mentalno blagostanje.
