Koju obranu ima probavni sustav protiv patogena?
Probavni sustav ima nekoliko obrambenih mehanizama za zaštitu od patogena, uključujući:
1. Fizičke barijere:
a. Sluznice:Probavni trakt obložen je sluznicama koje izlučuju sluz, stvarajući fizičku barijeru protiv patogena. Sluz hvata mikroorganizme i sprječava ih da prodru u epitelne stanice.
b. Čvrsti spojevi epitelnih stanica:epitelne stanice koje oblažu probavni trakt čvrsto su povezane, tvoreći barijeru koja sprječava prolazak patogena između stanica.
c. Peristaltika:Ritmičke kontrakcije probavnog trakta pomažu u kretanju hrane i otpada duž probavnog trakta, ispiranje potencijalnih patogena.
2. Kemijska obrana:
a. Slina:Slina sadrži antimikrobne enzime, poput lizozima, koji mogu razgraditi stanične stijenke određenih bakterija.
b. Želučana kiselina:želudac luči klorovodičnu kiselinu (HCl) koja stvara visoko kiselo okruženje koje ubija većinu progutanih bakterija i virusa.
c. Žuč:Žuč, koju proizvodi jetra i pohranjuje u žučnom mjehuru, pomaže u emulgiranju masti za probavu. Žuč također ima antimikrobna svojstva i može inhibirati rast određenih bakterija.
3. Imunološka obrana:
a. Limfoidno tkivo povezano s crijevima (GALT):GALT je mreža limfoidnog tkiva i imunoloških stanica smještenih u probavnom traktu. To uključuje Peyerove mrlje, mezenterične limfne čvorove i limfocite lamina propria, koji igraju ključnu ulogu u imunološkom nadzoru i proizvodnji antitijela za neutralizaciju patogena.
b. Imunoglobulin A (IgA):IgA je antitijelo koje proizvodi GALT i izlučuje se u probavni trakt. Veže se na patogene, sprječava ih da prianjaju za crijevnu sluznicu i pokreće imunološki odgovor.
c. Antimikrobni peptidi:Probavni trakt proizvodi različite antimikrobne peptide, kao što su defenzini i katelicidini, koji imaju širok spektar djelovanja protiv bakterija, virusa i gljivica.
4. Mikrobiota:
Probavni trakt sadrži raznoliku zajednicu komenzalnih mikroorganizama, poznatu kao crijevna mikrobiota. Te se korisne bakterije natječu s patogenima za hranjive tvari i proizvode antimikrobne tvari, pomažući u održavanju zdrave ravnoteže i sprječavajući prekomjerni rast štetnih mikroorganizama.
5. Funkcija crijevne barijere:
a. Intestinalna epitelna barijera:crijevni epitel, sastavljen od sloja čvrsto povezanih stanica, djeluje kao fizička barijera protiv ulaska patogena.
b. Sloj sluzi:Sloj sluzi koji proizvode epitelne stanice dodatno jača barijeru i sprječava patogene da izravno kontaktiraju epitelne stanice.
c. Intestinalni imunološki odgovor:crijevni imunološki sustav, uključujući specijalizirane imunološke stanice i citokine, igra ulogu u prepoznavanju i uklanjanju patogena koji probijaju epitelnu barijeru.
Ovi obrambeni mehanizmi rade zajedno kako bi zaštitili probavni sustav od stalne izloženosti patogenima prisutnim u hrani, piću i okolišu. Međutim, kvarovi u tim obranama, kao što su poremećaji mikrobiote ili oslabljena imunološka funkcija, mogu dovesti do povećane osjetljivosti na infekcije i probavne poremećaje.
