Koja su svojstva enzima koja sprječavaju pitalin i tripsin da probave istu hranu?
Karakteristike enzima koje sprječavaju pepsin i tripsin da probave istu hranu ovise o sljedećem:
Optimalni pH: Pepsin i tripsin imaju različita optimalna pH područja za svoju katalitičku aktivnost. Pepsin najbolje djeluje u kiselim uvjetima, s optimalnim pH od oko 1,5-2,0, koji se nalazi u želucu. S druge strane, tripsin optimalno funkcionira u blago alkalnoj sredini, s optimalnim pH od oko 7,5-8,0, što je karakteristično za tanko crijevo.
Temperatura: Pepsin i tripsin također imaju različita temperaturna područja unutar kojih pokazuju maksimalnu aktivnost. Pepsin je najaktivniji na tjelesnoj temperaturi (oko 37 stupnjeva Celzijevih), što je temperatura unutar želuca. Tripsin je, međutim, najaktivniji na nešto višim temperaturama, oko 40-45 Celzijevih stupnjeva, što odgovara temperaturi u tankom crijevu.
Supstratna specifičnost: Pepsin i tripsin imaju različite specifičnosti supstrata, što znači da preferirano probavljaju različite vrste proteina. Pepsin je uglavnom uključen u početnu razgradnju proteina u želucu i preferira cijepanje peptidnih veza koje uključuju aromatske aminokiseline, kao što su fenilalanin, tirozin i triptofan. Tripsin, s druge strane, djeluje dalje uz probavni proces u tankom crijevu, a ima specifičnost za cijepanje peptidnih veza koje uključuju bazične aminokiseline, kao što su lizin i arginin.
Ove razlike u optimalnom pH, temperaturi i specifičnosti supstrata osiguravaju da pepsin i tripsin djeluju na proteine sekvencijalno i selektivno tijekom probavnog procesa. Pepsin započinje probavu proteina u kiseloj sredini želuca, razlažući ih na manje fragmente peptida. Kako se sadržaj želuca kreće u tanko crijevo, pH postaje sve lužnatiji, a tripsin postaje aktivan. Tripsin dalje razgrađuje fragmente peptida koje stvaraju pepsin i drugi probavni enzimi, što na kraju dovodi do apsorpcije aminokiselina u krvotok.
