Anksioznost, vaš mozak i dugi COVID:Što kažu istraživanja
Dugotrajni COVID je stanje koje se može pojaviti kod ljudi koji su imali COVID-19. Može uzrokovati širok raspon simptoma, uključujući umor, otežano disanje, maglu u mozgu i tjeskobu.
Anksioznost je čest simptom dugog COVID-a. U jednoj studiji, do 50% ljudi s dugotrajnom bolešću COVID-19 izjavilo je da osjeća tjeskobu.
Postoji nekoliko mogućih razloga zašto anksioznost može biti simptom dugog COVID-a.
* Upala: COVID-19 može izazvati upalu u mozgu. Ova upala može dovesti do promjena u načinu na koji mozak funkcionira, što može uzrokovati tjeskobu.
* Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): Ljudi koji su imali traumatično iskustvo, kao što je COVID-19, mogu razviti PTSP. PTSP može uzrokovati tjeskobu, kao i druge simptome kao što su povratna sjećanja, noćne more i izbjegavanje.
* Ostali čimbenici: Mogu postojati i drugi čimbenici koji pridonose tjeskobi kod osoba s dugotrajnim COVID-om, poput društvene izolacije, financijskog stresa ili straha od ponavljanja.
Liječenje anksioznosti tijekom dugotrajnog COVID-a
Postoji nekoliko različitih tretmana koji se mogu koristiti za liječenje anksioznosti kod osoba s Long COVID-om.
* Terapija: Terapija može pomoći ljudima da nauče kako upravljati svojom anksioznošću i nositi se sa simptomima Long COVID-a.
* Lijekovi: Lijekovi protiv anksioznosti mogu se koristiti za smanjenje simptoma anksioznosti.
* Promjene načina života: Promjene zdravog načina života, kao što je zdrava prehrana, redovito vježbanje i dovoljno sna, mogu pomoći u smanjenju tjeskobe.
Ako osjećate anksioznost kao simptom dugog COVID-a, važno je potražiti liječenje. Dostupni su mnogi učinkoviti tretmani koji vam mogu pomoći da upravljate svojom tjeskobom i poboljšate kvalitetu života.
Kako COVID-19 utječe na mozak
Postoje neki dokazi da COVID-19 može utjecati na mozak.
* Upala: Upala je odgovor koji dovodi do otekline, crvenila i topline. COVID-19 može izazvati upalu u mozgu. Ova upala može uzrokovati oštećenje moždanih stanica i dovesti do promjena u načinu na koji mozak funkcionira, što se naziva i neuroupala.
* Krvni ugrušci: COVID-19 također može uzrokovati krvne ugruške. Ovi krvni ugrušci mogu blokirati dotok krvi u mozak, što može dovesti do moždanog udara i drugih ozljeda mozga.
* Mikrokrvarenje: COVID-19 također može uzrokovati mikrokrvarenja, mala krvarenja u mozgu. Mikrokrvarenja mogu oštetiti moždano tkivo i dovesti do promjena u načinu na koji mozak funkcionira.
Utjecaj COVID-19 na mozak može varirati ovisno o pojedincu. Neki ljudi mogu doživjeti samo blage ili privremene simptome, dok drugi mogu doživjeti teže i dugotrajnije simptome.
Istraživanje dugotrajnog COVID-a i zdravlja mozga
Sve je više istraživanja o učincima Long COVID-a na zdravlje mozga. Neka su istraživanja otkrila da ljudi s dugom bolešću COVID-19 mogu imati promjene u strukturi i funkciji mozga, kao što su:
* Smanjeni volumen sive tvari: Siva tvar je dio mozga uključen u obradu informacija, učenje i pamćenje. Studije su otkrile da ljudi s Long COVID-om mogu imati smanjen volumen sive tvari u područjima mozga koja su uključena u te funkcije.
* Promjene u mikrostrukturi bijele tvari: Bijela tvar je dio mozga koji povezuje različite regije mozga. Studije su otkrile da ljudi s Long COVID-om mogu imati promjene u mikrostrukturi bijele tvari, što može utjecati na komunikaciju između različitih regija mozga.
* Promijenjena aktivnost mozga: Studije su otkrile da ljudi s Long COVID-om mogu imati izmijenjenu aktivnost mozga, poput povećane aktivnosti u nekim regijama mozga i smanjene aktivnosti u drugima. Ove promjene mogu biti odgovorne za simptome dugog COVID-a, kao što su umor, magla u mozgu i tjeskoba.
Istraživanje o Long COVID-u i zdravlju mozga još je u tijeku, a još mnogo toga ne znamo. Međutim, studije koje su provedene sugeriraju da COVID-19 može utjecati na mozak i da ti utjecaji mogu doprinijeti simptomima Long COVID-a.
