Izjavljuju li ljudi s depresijom više problema sa spavanjem od ljudi koji nisu u depresiji?
1. Povećana prevalencija:Studije dosljedno pokazuju da osobe s depresijom imaju veću prevalenciju poremećaja spavanja i spavanja u usporedbi s onima bez depresije.
2. Nesanica i hipersomnija:Depresivne osobe često pate od nesanice, koju karakteriziraju poteškoće s padanjem ili spavanjem ili ranim jutarnjim buđenjem. Također mogu imati hipersomniju, što je prekomjerna dnevna pospanost.
3. Promjene u strukturi spavanja:Depresija može utjecati na kvalitetu i strukturu sna. Osobe s depresijom mogu doživjeti smanjeni brzi pokreti očiju (REM) spavanja, što je bitno za emocionalnu regulaciju i konsolidaciju pamćenja.
4. Poremećaj cirkadijalnog ritma:Depresija može poremetiti cirkadijalni ritam, koji je unutarnji sat tijela koji regulira ciklus spavanja i budnosti. Ovaj poremećaj može dovesti do nepravilnih obrazaca spavanja i poteškoća u usklađivanju s prirodnim ciklusom dan-noć.
5. Loša subjektivna kvaliteta sna:Depresivni pojedinci često prijavljuju subjektivne probleme sa spavanjem kao što su poteškoće s usnivanjem, loše održavanje sna, česta buđenja i neosvježavajući san.
6. Pritužbe na spavanje kao rani pokazatelji:U nekim slučajevima, poremećaji spavanja mogu prethoditi pojavi depresije, što ukazuje da problemi sa spavanjem mogu biti rani znak upozorenja na nadolazeće depresivne epizode.
Važno je napomenuti da nemaju svi pojedinci s depresijom probleme sa spavanjem, i obrnuto, ne moraju svi koji imaju probleme sa spavanjem nužno imati depresiju. Međutim, visoka komorbiditet između depresije i poremećaja spavanja naglašava bliski dvosmjerni odnos između zdravlja sna i mentalnog blagostanja. Učinkovito liječenje poremećaja spavanja može značajno pridonijeti poboljšanju simptoma depresije i cjelokupnom mentalnom zdravlju.
