Što uzrokuje stres među liječnicima?
1. Dugo radno vrijeme: Liječnici često rade dugo i nepravilno, što može dovesti do sagorijevanja. Možda će morati raditi u smjenama koje prelaze uobičajeni raspored od 9 do 5, uključujući noći, vikende i praznike. To može poremetiti njihovu ravnotežu između posla i privatnog života i učiniti izazovnim rješavanje osobnih obveza izvan posla.
2. Odgovornosti za brigu o pacijentima: Odgovornost brige za živote i dobrobit pacijenata može emocionalno opteretiti liječnike. Suočavanje s teškim medicinskim slučajevima, donošenje kritičnih odluka i doživljavanje patnje pacijenata može dovesti do značajnog stresa. Pritisak da se pruži najbolja moguća skrb dok se istodobno vodi više pacijenata može biti ogroman.
3. Očekivanja pacijenata: Pacijenti i njihove obitelji često imaju visoka očekivanja i zahtjeve za medicinskom skrbi. Liječnici mogu osjećati pritisak da ispune ta očekivanja, čak i u složenim ili neizvjesnim medicinskim situacijama. Ovaj pritisak može dovesti do osjećaja nedostatnosti i stresa.
4. Suočavanje sa smrću i gubitkom: Liječnici često svjedoče smrti i gubitku u svom profesionalnom životu. Ova izloženost može biti emocionalno i psihološki izazovna, osobito kada se liječe pacijenti s bolestima opasnim po život. Suočavanje s emocionalnom cenom ovih situacija može pridonijeti stresu.
5. Medicinsko-pravna pitanja: Medicinski djelatnici sve se više suočavaju s medicinsko-pravnim izazovima, uključujući tužbe zbog nesavjesnog liječenja. Strah od sudskog spora, potreba za vođenjem detaljne medicinske dokumentacije i mogućnost disciplinskih mjera mogu povećati stres koji doživljavaju liječnici.
6. Birokratska opterećenja: Liječnici se često moraju nositi s pretjeranim administrativnim zadacima, poput papirologije, zahtjeva za osiguranje i propisa o usklađenosti. Ova birokratska opterećenja mogu odvratiti njihovo vrijeme i pažnju od brige o pacijentima i pridonijeti stresu.
7. Nedostatak podrške: Liječnicima može nedostajati dovoljna emocionalna i psihološka podrška od strane njihovih kolega, nadređenih ili zdravstvenih ustanova. Zbog zahtjevne prirode njihove profesije može biti izazovno tražiti pomoć ili otvoreno razgovarati o svom stresu s drugima.
8. Financijski pritisci: Liječnici mogu iskusiti financijski stres, osobito tijekom godina školovanja ili prilikom osnivanja vlastite ordinacije. Trošak medicinskog obrazovanja i potencijal za visoke studentske zajmove mogu dodatno povećati financijski teret, stvarajući dodatni stres.
9. Profesionalna izolacija: Neki se liječnici mogu osjećati izolirano zbog specijalizirane prirode svog posla i emocionalnih izazova s kojima se suočavaju. Ova izolacija može pridonijeti osjećaju izgaranja i stresa.
10. Visok rizik od sagorijevanja: Kombinacija različitih stresora jedinstvenih za medicinsku profesiju može dovesti do izgaranja. Znakovi sagorijevanja uključuju emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju i smanjen osjećaj postignuća, a sve to može negativno utjecati na fizičku i mentalnu dobrobit liječnika.
