Koji međuljudski zahtjevi doprinose stresu kod radnika?
1. Veliko radno opterećenje i vremenski pritisak :
Osjećaj stalne preopterećenosti poslom i kratkim rokovima može dovesti do povećanog stresa. Zaposlenici koji se bore ispuniti očekivanja o učinku mogu doživjeti tjeskobu, izgaranje i fizičke simptome stresa.
2. Nedostatak kontrole i autonomije :
Kad zaposlenici imaju ograničenu kontrolu nad svojim zadacima, procesima donošenja odluka i radnim rasporedom, mogu se osjećati frustrirano i pod stresom. Nedostatak autonomije može umanjiti njihov osjećaj samoučinkovitosti i motivacije, što dovodi do povećanog stresa na radnom mjestu.
3. Sukob uloga i dvosmislenost :
Sukobi koji proizlaze iz nejasnih ili kontradiktornih očekivanja od posla mogu stvoriti značajan stres. Dvosmislenost uloge, gdje zaposlenici nisu sigurni u svoje odgovornosti i prioritete, može dodatno pridonijeti stresu i tjeskobi.
4. Loša komunikacija :
Neučinkovita ili neadekvatna komunikacija unutar organizacije može dovesti do nesporazuma, pogrešaka i frustracija među zaposlenicima. Nedostatak jasnoće u porukama, neadekvatna razmjena informacija i slabe vještine slušanja mogu pridonijeti stresu na radnom mjestu.
5. Nepravedno postupanje i diskriminacija :
Opažanje nepravednog tretmana, favoriziranja ili diskriminacije na temelju čimbenika kao što su spol, rasa, dob ili vjera može biti vrlo stresno. Takva iskustva mogu stvoriti neprijateljsko radno okruženje i narušiti moral zaposlenika.
6. Međuljudski sukobi i negativni odnosi :
Stalni međuljudski sukobi s kolegama ili nadređenima mogu značajno pridonijeti stresu kod radnika. Teški ili toksični odnosi mogu iscrpiti emocionalne resurse i radno okruženje učiniti neugodnim i stresnim.
7. Nedostatak podrške i priznanja :
Zaposlenici koji se osjećaju podcijenjeno, nepodržani ili nepriznati za svoj trud mogu doživjeti stres i obeshrabrenje. Nedostatak emocionalne podrške od strane kolega i nadređenih može povećati razinu stresa.
8. Organizacijska promjena :
Velike promjene unutar organizacije, poput restrukturiranja, smanjenja ili spajanja, mogu generirati neizvjesnost, tjeskobu i stres među zaposlenicima. Strah od nesigurnosti posla, novih radnih uloga ili promjena u radnim rutinama može utjecati na psihičku dobrobit.
9. Dugo radno vrijeme i ravnoteža između posla i privatnog života :
Zahtjevi vezani uz dugo radno vrijeme i nemogućnost održavanja zdrave ravnoteže između posla i privatnog života mogu pridonijeti stresu. Produljena razdoblja rada bez dovoljnog odmora i oporavka mogu dovesti do iscrpljenosti, smanjenog zadovoljstva poslom i izgaranja.
10. Emocionalni rad i interakcije s klijentima :
Za zaposlenike u ulogama koje uključuju česte interakcije s kupcima ili klijentima (npr. korisnička služba, zdravstvena njega, ugostiteljstvo), emocionalni rad može biti značajan izvor stresa. Upravljanje emocijama i održavanje profesionalnog ponašanja tijekom rada s izazovnim klijentima može uzeti danak za emocionalne resurse.
Rješavanje ovih međuljudskih zahtjeva putem učinkovite komunikacije, podrške i organizacijskih politika koje promiču pozitivnu radnu kulturu može pomoći u ublažavanju stresa kod radnika i poboljšanju opće dobrobiti na radnom mjestu.
