Koje su neke od dugoročnih zdravstvenih posljedica stresa?

Kardiovaskularne bolesti: Kronični stres može povećati rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i visokog krvnog tlaka. Kada je osoba pod stresom, njeno tijelo otpušta hormone poput kortizola i adrenalina, koji mogu povećati broj otkucaja srca i krvni tlak. S vremenom te promjene mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do bolesti srca.

Pretilost: Kronični stres također može pridonijeti debljanju i pretilosti. Kada je osoba pod stresom, može imati povećan apetit i žudjeti za hranom s visokim udjelom masti i šećera. Također bi moglo biti manje vjerojatno da će vježbati, što može dodatno pridonijeti debljanju.

Dijabetes: Kronični stres može povećati rizik od dijabetesa tipa 2. To je zato što stres može dovesti do visoke razine šećera u krvi, što može oštetiti gušteraču i oslabiti proizvodnju inzulina.

Disfunkcija imunološkog sustava: Kronični stres također može oslabiti imunološki sustav, čineći osobu osjetljivijom na bolesti. To je zato što stres može smanjiti proizvodnju imunoloških stanica, poput T-stanica i B-stanica, koje su odgovorne za borbu protiv infekcije.

Problemi mentalnog zdravlja: Kronični stres također može dovesti do različitih problema s mentalnim zdravljem, poput depresije, tjeskobe i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). To je zato što stres može poremetiti ravnotežu neurotransmitera u mozgu, što može utjecati na raspoloženje, san i apetit.