Kako stres utječe na kardiovaskularni sustav?

Kako stres utječe na kardiovaskularni sustav

Stres može značajno utjecati na kardiovaskularni sustav, što dovodi do niza štetnih učinaka. Evo kako stres utječe na srce i krvožilni sustav:

1. Povećan broj otkucaja srca i krvni tlak:

Kada je pod stresom, tjelesni simpatički živčani sustav aktivira reakciju "bori se ili bježi". To uzrokuje brzo povećanje broja otkucaja srca i krvnog tlaka kako bi se tijelo pripremilo za uočenu prijetnju. Tijekom vremena, kronični stres može dovesti do trajnog visokog krvnog tlaka, opterećujući srce i arterije.

2. Ateroskleroza i stvaranje plakova:

Kronični stres može pridonijeti razvoju ateroskleroze, nakupljanju plaka u arterijama. Plak se sastoji od kolesterola, masti, kalcija i drugih tvari koje sužavaju arterije i ograničavaju protok krvi. Ovaj proces može dovesti do bolesti koronarnih arterija, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.

3. Spazam koronarne arterije:

Stres može izazvati grčeve koronarnih arterija, što je privremena suženja arterija koje krvlju opskrbljuju srce. Ti grčevi mogu uzrokovati bol u prsima, otežano disanje, a u teškim slučajevima i srčani udar.

4. Aritmije:

Stres također može dovesti do abnormalnog srčanog ritma ili aritmije. To uključuje stanja poput fibrilacije atrija (AFib), supraventrikularne tahikardije (SVT) i ventrikularne fibrilacije (V-fib), koja mogu imati ozbiljne posljedice ako se ne liječe.

5. Povećana viskoznost krvi:

Hormoni stresa, poput kortizola i adrenalina, mogu uzrokovati povećanje gustoće (viskoznosti) krvi. Zbog toga je srcu teže učinkovito pumpati krv, opterećujući srčani mišić i povećavajući rizik od krvnih ugrušaka.

6. Endotelna disfunkcija:

Stres može oštetiti endotel, unutarnju ovojnicu arterija. To smanjuje sposobnost endotela da regulira protok krvi, što dovodi do povećane upale i većeg rizika od srčanih bolesti.

7. Smanjen dotok krvi u srce:

Kronični stres može dovesti do smanjenja dotoka krvi u srce zbog suženja krvnih žila. To može uzrokovati bol u prsima, otežano disanje i povećan rizik od srčanog udara.

8. Povećana upala:

Stres potiče oslobađanje upalnih markera, koji pridonose razvoju i napredovanju kardiovaskularnih bolesti. Kronična upala može oštetiti srčani mišić i krvne žile, povećavajući rizik od zatajenja srca, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih događaja.

9. Izbori nezdravog načina života:

Stres često dovodi do izbora nezdravog načina života, poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i loših prehrambenih navika. Ovakva ponašanja dodatno doprinose razvoju kardiovaskularnih problema.

10. Psihološki učinci:

Stres može imati značajne psihološke učinke, što dovodi do tjeskobe, depresije i osjećaja izoliranosti. Ta stanja mentalnog zdravlja mogu dodatno pogoršati kardiovaskularne probleme i otežati učinkovito upravljanje stresom.

Upravljanje stresom tehnikama opuštanja, tjelovježbom i promjenama načina života ključno je za prevenciju i smanjenje negativnih učinaka stresa na kardiovaskularni sustav. Ako imate stalan stres ili bilo kakve simptome povezane sa zdravljem kardiovaskularnog sustava, važno je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom radi pravilne procjene i liječenja.