Što može pomoći u ubijanju bakterija koje se nalaze u pojedenoj hrani?
1. Kuhanje:
- Kuhanje: Kipuća voda doseže temperaturu od 100 stupnjeva Celzijevih (212 stupnjeva Fahrenheita), učinkovito ubijajući većinu bakterija i drugih mikroorganizama. Preporuča se dovoljno dugo potapanje hrane u kipuću vodu, posebno za hranu poput mesa, peradi i povrća.
- Kuhanje na pari: Kuhanje na pari uključuje izlaganje hrane vrućoj pari, obično na temperaturama iznad 100 stupnjeva Celzijusa. To je učinkovita metoda kuhanja koja zadržava hranjive tvari dok eliminira bakterije.
- Pečenje: Pečenje izlaže hranu suhoj toplini u pećnici, obično na temperaturama iznad 140 stupnjeva Celzijusa (284 stupnja Fahrenheita). Ova metoda učinkovito uništava bakterije u cijeloj hrani.
- Prženje: Prženje hrane na visokim temperaturama može brzo ubiti bakterije. Međutim, vodite računa o uljima za prženje koja mogu proizvesti štetne spojeve na previsokim temperaturama.
2. Hlađenje:
- Čuvanje kvarljivih namirnica na temperaturama ispod 4 stupnja Celzijusa (39 stupnjeva Fahrenheita) usporava rast bakterija i može spriječiti razmnožavanje štetnih mikroorganizama.
3. Zamrzavanje:
- Zamrzavanje hrane na temperaturama ispod -18 stupnjeva Celzijusa (0 stupnjeva Fahrenheita) značajno smanjuje aktivnost bakterija. Većina bakterija ne može preživjeti duže vrijeme na niskim temperaturama.
4. Pasterizacija:
- Pasterizacija je proces koji se posebno koristi za tekuću hranu, kao što su mlijeko i voćni sokovi. Uključuje zagrijavanje tekućine na određenu temperaturu (obično između 63 i 72 stupnja Celzijusa) tijekom određenog razdoblja kako bi se ubile štetne bakterije uz očuvanje kvalitete proizvoda.
5. Konzerviranje i konzerviranje:
- Metode konzerviranja i konzerviranja, kao što su konzerviranje pod pritiskom i konzerviranje u vodenoj kupelji, uključuju zagrijavanje i zatvaranje hrane u hermetički zatvorene staklenke ili posude kako bi se uništile bakterije i spriječio njihov rast.
6. Prehrambeni aditivi:
- Određeni aditivi u hrani, poput octa, soli, šećera i nekih začina, mogu spriječiti rast bakterija i produžiti rok trajanja.
7. Ispravno rukovanje hranom:
- Pridržavanje dobrih higijenskih praksi, kao što je pranje ruku, korištenje čistog pribora i izbjegavanje unakrsne kontaminacije između sirove i kuhane hrane, može značajno smanjiti rizik od bakterijske kontaminacije.
Uvijek slijedite preporučene upute za kuhanje, smjernice za skladištenje i praksu sigurnosti hrane kako biste smanjili prisutnost štetnih bakterija u hrani koju jedete. Ako sumnjate u sigurnost određene namirnice, najbolje je baciti je kako biste izbjegli potencijalne zdravstvene rizike.