Kako nepokretnost utječe na krvožilni sustav?

Dugotrajna nepokretnost može imati nekoliko štetnih učinaka na krvožilni sustav, što dovodi do raznih kardiovaskularnih komplikacija:

1. Venski zastoj:Nepokretnost smanjuje mišićnu kontrakciju i pumpanje u nogama, što je bitno za pomoć venskom protoku krvi natrag u srce. To može rezultirati venskim zastojem, stanjem u kojem se krv nakuplja i skuplja u venama nogu.

2. Duboka venska tromboza (DVT):venski zastoj povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, osobito u dubokim venama nogu. Ovo stanje, poznato kao duboka venska tromboza (DVT), može biti ozbiljno jer krvni ugrušci mogu putovati do pluća i uzrokovati po život opasno stanje koje se naziva plućna embolija.

3. Ortostatska hipotenzija:Kada osoba ustane nakon duljeg razdoblja nepokretnosti, gravitacija povuče krv prema dolje, uzrokujući nagli pad krvnog tlaka. Ovo stanje je poznato kao ortostatska hipotenzija i može dovesti do vrtoglavice, ošamućenosti ili čak nesvjestice.

4. Poremećena perfuzija tkiva:Nepokretnost smanjuje protok krvi u različitim tkivima i organima u cijelom tijelu. To može rezultirati slabom dostavom kisika i hranjivih tvari, što dovodi do hipoksije tkiva i oslabljene stanične funkcije.

5. Povećana krutost arterija:Dugotrajna neaktivnost može uzrokovati da arterije postanu kruće, smanjujući njihovu elastičnost. Ova povećana krutost arterija može povisiti krvni tlak i pridonijeti razvoju ateroskleroze, stanja koje karakterizira nakupljanje plaka u arterijama.

6. Dekondicioniranje srca:Redovita tjelesna aktivnost ključna je za održavanje zdravog srca. Nepokretnost može dovesti do srčane dekondicije, gdje srčani mišić slabi, a njegova učinkovitost u pumpanju krvi se smanjuje. To može rezultirati smanjenim minutnim volumenom srca i smanjenim kapacitetom vježbanja.

7. Povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti:Dugotrajna nepokretnost povezana je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti poput bolesti koronarnih arterija, srčanog i moždanog udara.

Za pojedince, osobito one s većim rizikom, ključno je održavati redovitu tjelesnu aktivnost, čak i tijekom razdoblja ograničenog kretanja, kako bi se ti štetni učinci na krvožilni sustav sveli na najmanju moguću mjeru i promicalo cjelokupno zdravlje kardiovaskularnog sustava.