Što se događa u tankom crijevu?
1. Probava: Tanko crijevo prima djelomično probavljenu hranu iz želuca u polutekućem obliku poznatom kao himus. Razni probavni enzimi, uključujući one koje proizvodi gušterača i samo tanko crijevo, rade na daljnjoj razgradnji ugljikohidrata, proteina i masti u himusu.
2. Upijanje: Unutarnja sluznica tankog crijeva prekrivena je sitnim izbočinama poput prstiju koje se nazivaju resice, koje povećavaju površinu za apsorpciju. Svaka resica sadrži brojne mikrovile, koje dodatno povećavaju sposobnost upijanja. Hranjive tvari, uključujući jednostavne šećere, aminokiseline i masne kiseline, apsorbiraju se kroz te resice i mikrovile u krvotok.
- Ugljikohidrati: Ugljikohidrati se razgrađuju na jednostavne šećere, prvenstveno glukozu, koji se zatim apsorbiraju u krvotok.
- Proteini: Proteini se razgrađuju u aminokiseline, koje se apsorbiraju u krvotok.
- Masti: Masti se razgrađuju u masne kiseline, koje se apsorbiraju u limfni sustav i na kraju ulaze u krvotok.
3. Asorpcija vode i elektrolita: Dok se himus kreće kroz tanko crijevo, voda i elektroliti (kao što su natrij, kalij i klorid) se apsorbiraju, pridonoseći hidraciji tijela i ravnoteži elektrolita.
4. Mikrobna aktivnost: Tanko crijevo ugošćuje raznoliku zajednicu mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice. Ovi mikroorganizmi igraju vitalnu ulogu u probavi određenih hranjivih tvari, poput razgradnje dijetalnih vlakana i proizvodnje vitamina (poput vitamina K i nekih vitamina B).
5. Peristaltika: Tanko crijevo prolazi kroz ritmičke kontrakcije poznate kao peristaltika. Ove kontrakcije pomažu u miješanju i pokretanju himusa duž cijelog tankog crijeva, olakšavajući probavu i apsorpciju.
Sve u svemu, tanko crijevo odgovorno je za većinu apsorpcije hranjivih tvari iz hrane koju konzumiramo, osiguravajući tijelu primanje bitnih hranjivih tvari za rast, proizvodnju energije i razne tjelesne funkcije. Nakon što se hranjive tvari apsorbiraju, preostali neprobavljeni materijal odlazi u debelo crijevo (debelo crijevo) na daljnju obradu.
