Što usta i želudac rade u mehaničkoj probavi?
Usta:Usta igraju ključnu ulogu u mehaničkoj probavi hrane. Evo što se događa u ustima tijekom mehaničke probave:
- Žvakanje (žvakanje): Primarna funkcija usta u mehaničkoj probavi je žvakanje. Zubi, koji dolaze u različitim oblicima i veličinama, pomažu u mljevenju i razgradnji čvrste hrane na manje komadiće. Žvakanjem se povećava površina hrane, što olakšava rad probavnih enzima na njoj.
- Slina i miješanje: Usta također proizvode slinu koja sadrži probavne enzime poput salivarne amilaze i lingvalne lipaze. Salivarna amilaza započinje kemijsku probavu ugljikohidrata razgradnjom škroba u jednostavnije šećere. Jezična lipaza, koja se nalazi u jeziku, pomaže u početnoj razgradnji prehrambenih masti. Slina također vlaži i podmazuje hranu, što olakšava gutanje.
Želudac:
Nakon žvakanja i miješanja sa slinom, hrana se kreće niz jednjak u želudac, čime se nastavlja proces mehaničke probave. Evo što se događa u želucu:
- Mišićne kontrakcije (peristaltika): Mišićne stijenke želuca ritmički se kontrahiraju u procesu koji se naziva peristaltika. Ove kontrakcije pomažu u miješanju hrane sa želučanim sokovima i razbijanju većih čestica hrane na manje.
- Želučana kiselina: Želudac izlučuje solnu kiselinu (HCl) kao dio želučanih sokova. Ovo kiselo okruženje pomaže ubijanju štetnih mikroorganizama i stvara optimalan pH za aktivnost probavnih enzima.
- Mehaničko brušenje: Želudac ima debele mišićne stijenke koje mućkaju hranu, stvaraju trenje i dalje je razgrađuju u polutekuću tvar poznatu kao himus. Ova mehanička radnja mljevenja pomaže smanjiti čestice hrane na veličine prikladne za daljnju probavu u tankom crijevu.
Sve u svemu, usta i želudac igraju ključnu ulogu u mehaničkoj probavi. Žvakanje u ustima povećava površinu i pokreće kemijsku probavu, dok mišićne kontrakcije i kiseli okoliš želuca dalje razgrađuju čestice hrane u oblik koji se može učinkovito preraditi u kasnijim fazama probave.
