Kako klinički psiholog može liječiti nekoga s dijagnosticiranim poremećajem raspoloženja?
1. Kognitivno bihevioralna terapija (CBT)
KBT je usmjeren na prepoznavanje i promjenu iskrivljenih obrazaca razmišljanja i negativnih ponašanja koji pridonose poremećajima raspoloženja. Terapeut i pojedinac surađuju kako bi identificirali i modificirali štetne misli, razvili mehanizme suočavanja i stekli vještine upravljanja emocijama.
2. Interpersonalna terapija (IPT)
IPT je učinkovit za poremećaje raspoloženja i veliku depresiju, osobito kada su poteškoće u odnosima ili društvenom funkcioniranju značajni čimbenici. IPT pomaže pojedincima da se pozabave problemima u odnosima, poboljšaju komunikaciju i razviju zdravije međuljudske veze.
3. Psihodinamička terapija
Psihodinamička terapija uključuje istraživanje nesvjesnog uma, razumijevanje kako rana životna iskustva i podsvjesne motivacije doprinose trenutnim emocionalnim poteškoćama. Cilj je steći samosvijest, riješiti neriješene sukobe i naučiti zdravije strategije suočavanja.
4. Dijalektička bihevioralna terapija (DBT)
DBT je koristan za osobe s poremećajima raspoloženja praćenim impulzivnim ponašanjem ili autodestruktivnim tendencijama. DBT podučava vještinama za emocionalnu regulaciju, toleranciju na stres, međuljudske odnose i svjesnost.
5. Terapija temeljena na svjesnosti
Terapija temeljena na svjesnosti integrira meditaciju i prakse svjesnosti u terapiju. Uključuje obuku pojedinaca za njegovanje svjesnosti sadašnjeg trenutka, smanjenje automatskih reakcija na emocije i njegovanje osjećaja prihvaćanja bez osuđivanja, što dovodi do poboljšane regulacije raspoloženja i emocionalnog blagostanja.
Poseban pristup ili kombinacija odabranih terapija ovisit će o jedinstvenim potrebama pojedinca i težini poremećaja raspoloženja. Često psihoterapija u kombinaciji s lijekovima koje propisuje psihijatar može pružiti sveobuhvatno i učinkovito liječenje poremećaja raspoloženja.
