Kako mentalni obrambeni mehanizmi utječu na učenje ljudi?
Mentalni obrambeni mehanizmi mogu značajno utjecati na proces učenja pojedinca i stjecanje novih znanja. Iako su ovi mehanizmi prirodne strategije suočavanja koje pomažu pojedincima da upravljaju tjeskobom, stresom i teškim emocijama, oni ponekad mogu spriječiti sposobnost učenja i učinkovitog rasta. Evo nekoliko načina na koje mentalni obrambeni mehanizmi mogu utjecati na učenje:
1. Poricanje :Poricanje uključuje odbijanje da se prizna ili prihvati postojanje neugodnih ili prijetećih informacija ili stvarnosti. To može spriječiti učenje sprječavajući pojedince da prepoznaju svoje slabosti ili područja u kojima trebaju poboljšanje. Postaje izazovno baviti se i prevladavati praznine u znanju ako se one stalno negiraju ili odbacuju.
2. Represija :Kada pojedinci nesvjesno guraju neugodne misli, osjećaje ili sjećanja u nesvjesni um, to je poznato kao potiskivanje. Ovaj obrambeni mehanizam može ometati učenje ometanjem integracije i obrade novih informacija. Bitni elementi iskustva učenja mogu biti potisnuti, što utječe na pamćenje i prisjećanje kada je to potrebno.
3. Projekcija :Ovaj obrambeni mehanizam uključuje pripisivanje vlastitih negativnih misli, osjećaja ili osobina drugima. U kontekstu učenja, projekcija može spriječiti sposobnost pojedinca da objektivno procijeni vlastitu izvedbu. Okrivljavanje vanjskih čimbenika ili drugih za poteškoće može ih spriječiti da preuzmu odgovornost za svoje nedostatke u učenju i traže poboljšanje.
4. Racionalizacija :Kada su suočeni s neugodnim istinama ili neuspjesima, pojedinci mogu pribjeći racionalizaciji. To uključuje smišljanje logičnih, ali često plitkih objašnjenja ili isprika za opravdanje njihovih postupaka. U kontekstu učenja, racionalizacija može spriječiti učenike da prepoznaju istinske pogreške i prilike za učenje, jer se oslanjaju na površna objašnjenja umjesto da se upuste u smisleno razmišljanje.
5. Pomaci :Ovaj obrambeni mehanizam javlja se kada pojedinci preusmjere emocije ili impulse koji se smatraju neprihvatljivim ili neprikladnim prema manje prijetećoj osobi ili objektu. U situacijama učenja, premještanje se može očitovati kao neumjesna agresija, frustracija ili neprijateljstvo prema kolegama učenicima, učiteljima ili obrazovnim zadacima. To može poremetiti dinamiku učionice i stvoriti izazovno okruženje za učinkovito učenje.
6. Regresija :Kada se suoče sa stresom, pojedinci se mogu vratiti ranijim fazama ponašanja i misaonih procesa kao mehanizmu suočavanja. U okruženjima učenja, regresija se može očitovati kao izbjegavanje izazovnih zadataka, poteškoće s koncentracijom ili iskazivanje ponašanja tipičnih za mlađe dobne skupine. To može ometati napredak i ometati stjecanje novih znanja i vještina.
Važno je napomenuti da obrambeni mehanizmi nisu sami po sebi negativni. Oni imaju psihološku funkciju u upravljanju intenzivnim emocijama i štite pojedince od silnog stresa. Međutim, kada ti mehanizmi postanu kruti i pretjerani, mogu ometati kognitivnu fleksibilnost i ometati učenje. Poticanje samosvijesti, emocionalne regulacije i kognitivne fleksibilnosti može pomoći pojedincima da prevladaju negativan utjecaj obrambenih mehanizama na njihova iskustva učenja.
- Kako postati pametniji svakodnevno
- Koji su dokazi pokazali da je Jem počeo odrastati i da se poistovjećivao sa svijetom odraslih?
- Kakav je humanistički pogled na uzrok disocijativnog poremećaja identiteta?
- Kako ojačati svoj mozak
- Kako steći nove prijatelje
- Koje su odgovornosti i dužnosti ravnatelja škole za učenike?