Sjećanja:kako funkcioniraju, zašto ih imamo i više
Sjećanja:kako funkcioniraju, zašto ih imamo i više
Sjećanja su mentalni prikazi naših prošlih iskustava. Omogućuju nam da učimo na svojim pogreškama, gradimo na svojim uspjesima i krećemo se kroz svijet. Ali kako sjećanja zapravo funkcioniraju? Zašto ih imamo? A što se događa kada pogriješe?
Kako funkcioniraju sjećanja
Sjećanja su pohranjena u mozgu u složenoj mreži neurona. Kada iskusimo nešto novo, neuroni u našem mozgu aktiviraju se prema određenom obrascu. Taj se uzorak zatim pohranjuje kao trag memorije. Kada se prisjetimo sjećanja, isti obrazac neurona ponovno se aktivira, što nam omogućuje da ponovno doživimo sjećanje.
Hipokampus, mali dio mozga koji se nalazi u blizini središta, neophodan je za formiranje pamćenja. Hipokampus pomaže organizirati i konsolidirati sjećanja, a igra i ulogu u vraćanju sjećanja iz pohrane.
Vrste sjećanja
Postoje dvije glavne vrste sjećanja:kratkoročna sjećanja i dugoročna sjećanja. Kratkoročna sjećanja pohranjuju se u mozgu nekoliko sekundi ili minuta, dok dugoročna sjećanja mogu trajati cijeli život.
Kratkoročna sjećanja pohranjena su u prefrontalnom korteksu, području mozga koje se nalazi iza čela. Prefrontalni korteks odgovoran je za kognitivne funkcije više razine, kao što su pažnja, planiranje i donošenje odluka.
Dugoročna sjećanja pohranjena su u temporalnom režnju, području mozga koje se nalazi na bočnoj strani glave. Temporalni režanj je odgovoran za obradu senzornih informacija, kao što su slike, zvukovi i mirisi.
Zašto imamo sjećanja
Sjećanja su neophodna za naš opstanak. Omogućuju nam da učimo iz svojih prošlih iskustava i izbjegavamo ponavljanje istih pogrešaka. Sjećanja nam također pomažu u izgradnji naših uspjeha i postizanju naših ciljeva.
Osim toga, sjećanja igraju važnu ulogu u našem osobnom identitetu. Oni nam pomažu da definiramo tko smo i za što se zalažemo. Sjećanja nas također povezuju s našom prošlošću i ljudima koji su bili važni u našim životima.
Kad sjećanja krenu po zlu
Sjećanja nisu uvijek točna. Oni mogu biti iskrivljeni našim emocijama, našim uvjerenjima i našim očekivanjima. U nekim slučajevima sjećanja mogu biti čak i potpuno lažna.
Iskrivljenja pamćenja mogu imati značajan utjecaj na naše živote. Mogu nas navesti da donosimo loše odluke, iskusimo tjeskobu i depresiju i imamo poteškoća u uspostavljanju odnosa.
U nekim slučajevima mogu se izgubiti i sjećanja. To se može dogoditi zbog ozljede mozga, moždanog udara ili Alzheimerove bolesti. Gubitak pamćenja može biti razarajuće stanje, jer može lišiti ljude osjećaja sebe i sposobnosti da samostalno funkcioniraju.
Zaključak
Sjećanja su neophodna za naš opstanak i naš osobni identitet. Omogućuju nam da učimo iz svojih prošlih iskustava, gradimo na našim uspjesima i krećemo se kroz svijet. Međutim, sjećanja nisu uvijek točna i mogu se izgubiti zbog ozljede mozga ili bolesti. Razumijevanje načina na koji sjećanja funkcioniraju može nam pomoći da cijenimo njihovu važnost i zaštitimo ih od štete.
