Trebaju li psihički bolesnici dobiti istu kaznu kao oni koji nisu bolesni?
Neke mentalne bolesti mogu značajno oslabiti sposobnost osobe da shvati posljedice svojih postupaka ili kontrolira svoje ponašanje. U takvim slučajevima može biti nepravedno kazniti ih na isti način kao nekoga tko nije mentalno bolestan. Na primjer, osoba sa shizofrenijom koja doživljava halucinacije možda neće moći razlikovati stvarnost od fantazije, te stoga možda neće moći formirati potrebnu namjeru da počini zločin.
Međutim, postoje i slučajevi u kojima duševno bolesne osobe počine teška kaznena djela koja predstavljaju značajan rizik za društvo. U takvim slučajevima može biti potrebno izreći strože kazne kako bi se zaštitila javnost. Na primjer, osoba s antisocijalnim poremećajem osobnosti koja opetovano čini nasilne zločine možda će morati biti zatvorena kako bi se spriječilo daljnje nanošenje štete.
U konačnici, odluku o tome hoće li se duševno bolesnim osobama izreći ista kazna kao i onima koji nisu bolesni treba donositi od slučaja do slučaja. Važno je uzeti u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući prirodu duševne bolesti, težinu kaznenog djela i potencijalni rizik za društvo.
U nekim se jurisdikcijama duševno bolesne osobe mogu proglasiti nevinima zbog neuračunljivosti (NGRI). To znači da zbog duševne bolesti ne odgovaraju kazneno za svoje postupke. U drugim jurisdikcijama, mentalno bolesne osobe mogu biti proglašene krivima, ali mentalno bolesne (GBMI). To znači da kazneno odgovaraju za svoja djela, ali se njihova duševna bolest može uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne.
Također postoje brojne alternativne mogućnosti kažnjavanja koje mogu biti dostupne za duševno bolesne počinitelje, kao što su programi odvraćanja, liječenje mentalnog zdravlja i puštanje na slobodu pod nadzorom. Ove opcije mogu biti prikladnije od tradicionalnog zatvaranja u slučajevima kada počinitelj nije opasan za društvo i treba mu liječenje.
