Probudite se noću s lupanjem srca i ne možete disati?

Buđenje noću s lupanjem srca i otežanim disanjem može biti uznemirujuće i neugodno iskustvo. Važno je razumjeti moguće uzroke i potražiti odgovarajuću liječničku pomoć, osobito ako su simptomi trajni ili jaki. Evo nekoliko potencijalnih razloga zašto biste mogli doživjeti ovo:

1. Napadaji tjeskobe ili panike :Anksioznost i napadaji panike mogu izazvati naglo ubrzanje otkucaja srca, plitko disanje i osjećaj stezanja u prsima. Ako ste ranije patili od anksioznosti ili paničnog poremećaja, ti se simptomi mogu pojaviti tijekom noći.

2. Srčani problemi :Određena srčana oboljenja, kao što su aritmije (nepravilni otkucaji srca) ili bolest koronarnih arterija, mogu uzrokovati bol u prsima, otežano disanje i palpitacije koje vas mogu probuditi noću.

3. Respiratorna stanja :Respiratorni problemi poput astme ili apneje za vrijeme spavanja mogu dovesti do otežanog disanja i hvatanja zraka tijekom spavanja.

4. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) :Refluks kiseline iz želuca u jednjak može iritirati dišne ​​putove i izazvati nelagodu, što rezultira otežanim disanjem i lupanjem srca.

5. Hipoglikemija :Niska razina šećera u krvi (hipoglikemija) može potaknuti oslobađanje hormona poput adrenalina, što može uzrokovati ubrzan rad srca, znojenje i tjeskobu.

6. Problemi sa štitnjačom :Pretjerano aktivna štitnjača (hipertireoza) može uzrokovati ubrzan rad srca, drhtanje i poteškoće sa spavanjem.

7. Lijekovi :Neki lijekovi, poput stimulansa ili dekongestiva, mogu uzrokovati nuspojave poput ubrzanog otkucaja srca ili otežanog disanja.

8. Konzumacija kofeina i alkohola :Pretjerana konzumacija kofeina ili alkohola prije spavanja može poremetiti san i pridonijeti lupanju srca i tjeskobi.

9. Čimbenici stresa i načina života :Kronični stres, loša higijena spavanja i nezdrav način života mogu doprinijeti tjeskobi, lupanju srca i poremećajima spavanja.

Ako često osjećate te simptome ili su teški, važno je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom radi pravilne dijagnoze i liječenja. Liječnik može preporučiti dijagnostičke testove, poput elektrokardiograma (EKG) ili studije spavanja, kako bi se utvrdio temeljni uzrok.

U međuvremenu, evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma:

- Uspostavite redoviti raspored spavanja i prakticirajte dobru higijenu spavanja.

- Upravljajte stresom tehnikama opuštanja, vježbanjem i zdravim mehanizmima suočavanja.

- Izbjegavajte kofein i alkohol prije spavanja.

- Podignite glavu i ramena dok spavate kako biste smanjili refluks kiseline.

- Ostanite hidrirani pijući puno vode tijekom dana.

- Prakticirajte vježbe dubokog disanja ili meditaciju kako biste smirili svoje srce i um.

Upamtite, važno je potražiti profesionalni liječnički savjet za uporne ili teške simptome kako biste osigurali ispravnu dijagnozu i liječenje.