Što kontrolira venski krvni tlak?
1. Venski tonus: Mišićne stijenke vena mogu se stezati i opuštati, utječući na venski tlak. Održavanje venskog tonusa je ključno, posebno u regijama gdje su vene izložene velikom pritisku, kao što su donji ekstremiteti.
2. Pumpa skeletnih mišića: Aktivnost skeletnih mišića, posebno u mišićima potkoljenice, djeluje kao pumpa koja tjera vensku krv prema srcu. Kada se ti mišići kontrahiraju, stisnu obližnje vene, gurajući krv prema gore protiv gravitacije. To značajno doprinosi venskom povratku i sprječava nakupljanje krvi u ekstremitetima.
3. Respiracijska pumpa: Negativan intratorakalni tlak stvoren tijekom udisaja uzrokuje lagani pad venskog tlaka. Zbog toga je olakšan venski povratak u srce, a pojačan je protok krvi kroz torakalne vene.
4. Venski zalisci: Vene sadrže jednosmjerne ventile koji sprječavaju povratni protok krvi. Ovi zalisci osiguravaju pravilan protok krvi prema srcu i pomažu u održavanju većeg venskog tlaka u ekstremitetima.
5. Funkcija srca: Pumpanje srca stvara silu potrebnu za tjeranje krvi kroz krvožilni sustav. Ako je pumpna sposobnost srca ugrožena, kao kod zatajenja srca, to može dovesti do povećanog venskog tlaka i naknadnog nakupljanja tekućine u tkivima (edem).
6. Količina krvi: Promjene u volumenu krvi, bilo zbog gubitka krvi ili preopterećenja tekućinom, mogu utjecati na venski krvni tlak. Smanjeni volumen krvi može dovesti do hipotenzije i smanjenog venskog tlaka, dok povećani volumen krvi može uzrokovati hipertenziju i povišeni venski tlak.
7. Periferni otpor: Otpor na koji nailazi krv dok teče kroz male krvne žile (arteriole) utječe na venski tlak. Povećani periferni otpor može povisiti venski tlak, dok ga smanjeni otpor može sniziti.
8. Gravitacija: U uspravnom položaju, gravitacija djeluje silazno prema dolje na krv, pridonoseći povećanom venskom tlaku u donjim dijelovima tijela, osobito stopalima i nogama. Učinci gravitacije izraženiji su kod osoba s poremećenom venskom funkcijom ili dugotrajnim stajanjem ili sjedenjem.