Kako mliječna kiselina utječe na veličinu krvnih žila?

Mliječna kiselina uzrokuje širenje krvnih žila, što znači da povećava promjer krvnih žila. Taj je učinak prvenstveno posredovan aktivacijom određenih receptora i ionskih kanala u stjenkama krvnih žila. Evo kako mliječna kiselina utječe na veličinu krvnih žila:

1. Aktivacija TRPV1 receptora:mliječna kiselina može izravno aktivirati prolazne receptorske potencijalne vaniloidne 1 (TRPV1) receptore, koji su ionski kanali izraženi u glatkim mišićnim stanicama krvnih žila. Kada se aktiviraju, receptori TRPV1 dopuštaju dotok iona kalcija i natrija u stanice, što dovodi do opuštanja glatkih mišića i vazodilatacije.

2. Inhibicija naponskih kalijevih kanala:mliječna kiselina može inhibirati naponski uvjetovane kalijeve (Kv) kanale u vaskularnim glatkim mišićnim stanicama. Kv kanali odgovorni su za održavanje membranskog potencijala stanice u mirovanju. Blokirajući te kanale, mliječna kiselina sprječava efluks iona kalija i uzrokuje depolarizaciju membrane. Ova depolarizacija dovodi do povećanog priljeva kalcija kroz naponski uvjetovane kalcijeve kanale, što rezultira kontrakcijom glatkih mišića i vazokonstrikcijom. Međutim, u višim koncentracijama mliječna kiselina može poništiti ovaj učinak i potaknuti vazodilataciju. Smatra se da ovaj bifazni odgovor uključuje dodatne mehanizme izvan inhibicije Kv kanala.

3. Aktivacija endotelne sintaze dušikovog oksida (eNOS):mliječna kiselina može stimulirati otpuštanje dušikovog oksida (NO) iz endotela, unutarnje ovojnice krvnih žila. NO je snažan vazodilatator koji opušta vaskularne glatke mišićne stanice povećanjem proizvodnje cikličkog guanozin monofosfata (cGMP). Povećane razine cGMP-a dovode do smanjene unutarstanične koncentracije kalcija, opuštanja glatkih mišića i vazodilatacije.

4. Modulacija aktivnosti simpatičkog živca:mliječna kiselina također može neizravno utjecati na veličinu krvnih žila modulacijom aktivnosti simpatičkog živca. Stimulacija simpatičkog živca općenito uzrokuje vazokonstrikciju. Mliječna kiselina može inhibirati aktivnost simpatičkog živca, smanjujući tonus vazokonstriktora i potičući vazodilataciju.

Vrijedno je napomenuti da učinci mliječne kiseline na veličinu krvnih žila mogu varirati ovisno o koncentraciji, lokalnom tkivnom okruženju i ukupnim fiziološkim uvjetima. U nekim slučajevima mliječna kiselina može imati i vazodilatatorne i vazokonstriktorne učinke, a konačni ishod može ovisiti o ravnoteži tih suprotnih utjecaja.