Na koje tjelesne sustave utječe mišićna distrofija?

Mišićna distrofija utječe na više tjelesnih sustava:

Mišićna distrofija prvenstveno pogađa mišićno-koštani sustav uključujući dobrovoljne mišiće koji kontroliraju kretanje. Dovodi do progresivne mišićne slabosti, degeneracije i gubitka mišićne mase, slabljenja pokretljivosti i fizičke funkcije.

Ostali tjelesni sustavi često zahvaćeni mišićnom distrofijom uključuju:

- Dišni sustav: Slabost dišnih mišića može dovesti do smanjenog kapaciteta pluća, kroničnog kašlja, nedostatka zraka i eventualne potrebe za respiratornom potporom.

- Kardiovaskularni sustav: Srčani mišići mogu biti pogođeni, što dovodi do srčanih problema poput kardiomiopatije, aritmija i zatajenja srca. Praćenje zdravlja srca je ključno.

- Gastrointestinalni sustav: Poteškoće s gutanjem, gastropareza (odgođeno pražnjenje želuca), zatvor i pothranjenost mogu se pojaviti zbog oslabljenih mišića uključenih u jelo i probavu.

- Endokrini sustav: Određene vrste mišićne distrofije mogu utjecati na proizvodnju hormona, osobito Duchenneov tip, što može dovesti do slabog rada štitnjače (hipotireoza) i odgođenog puberteta.

- Koštani sustav: Deformiteti kostiju, kao što su skolioza (zakrivljenost kralježnice) ili kifoza (zaokruživanje gornjeg dijela leđa), mogu se pojaviti jer oslabljeni mišići ne mogu ispravno poduprijeti strukturu kostura.

- Kognitivna funkcija: Mišićne distrofije, poput miotonične mišićne distrofije (DM1) i facioskapulohumeralne mišićne distrofije (FSHD), također mogu utjecati na kognitivne sposobnosti i izvršnu funkciju.

Za osobe s mišićnom distrofijom važno je da dobiju sveobuhvatnu skrb koja uključuje višestruke specijalnosti kako bi se pozabavili različitim aspektima na koje utječe stanje i osigurali opću dobrobit.