Kako je nastao nastanak psihologije u 19. stoljeću?
Uspon psihologije u 19. stoljeću
19. stoljeće obilježilo je ključno razdoblje u povijesti psihologije, budući da je doživjelo pojavu psihologije kao posebne znanstvene discipline. Nekoliko ključnih čimbenika pridonijelo je usponu psihologije u to vrijeme:
1. Filozofski utjecaj :
- Razvoj filozofije, posebice djela filozofa poput Immanuela Kanta, Johna Stuarta Milla i Wilhelma Wundta, postavila je temelje za empirijsko proučavanje uma.
2. Napredak fiziologije i neuroznanosti:
- Napredak u fiziologiji i neuroznanosti, poput otkrića živčanog sustava i funkcija mozga, pružio je biološku osnovu za razumijevanje ljudskog ponašanja i mentalnih procesa.
3. Eksperimentalne metode:
- Usvajanje eksperimentalnih metoda iz drugih znanstvenih disciplina, poput fizike i kemije, omogućilo je istraživačima provođenje kontroliranih eksperimenata i prikupljanje empirijskih podataka za proučavanje psiholoških fenomena.
4. Wilhelm Wundt i Prvi psihološki laboratorij:
- Wilhelm Wundt se često smatra ocem psihologije. Godine 1879. osnovao je prvi psihološki laboratorij na Sveučilištu u Leipzigu u Njemačkoj. To je označilo početak eksperimentalne psihologije, gdje su istraživači mogli sustavno proučavati mentalne procese pod kontroliranim uvjetima.
5. Psihofizika:
- Psihofizika, proučavanje odnosa između fizičkih podražaja i subjektivnog iskustva, pojavila se kao glavno područje istraživanja. Rad Gustava Fechnera o Weber-Fechnerovom zakonu postavio je temelj za istraživanje osjetilne percepcije.
6. Strukturalizam:
- Strukturalizam, čiji je pionir bio Wilhelm Wundt, usredotočio se na analizu strukture uma i rastavljanje mentalnih procesa na njihove osnovne elemente. Ovaj je pristup imao za cilj razumjeti temeljne građevne blokove svijesti i percepcije.
7. Funkcionalizam:
- Funkcionalizam, predvođen Williamom Jamesom i drugima, naglašavao je adaptivne funkcije uma i ponašanja. Nastojalo se razumjeti kako mentalni procesi služe praktičnim svrhama i pomažu organizmima da se prilagode svom okolišu.
8. Fiziološka psihologija:
- Fiziološki psiholozi, poput Ivana Pavlova i Ivana Sechenova, istraživali su fiziološke mehanizme koji leže u osnovi mentalnih procesa. Pavlovljevi klasični eksperimenti s kondicioniranjem dali su uvid u modificiranje učenja i ponašanja.
9. Freudova psihologija:
- Psihoanalitička teorija Sigmunda Freuda revolucionirala je razumijevanje nesvjesnog uma i njegovog utjecaja na ponašanje. Freudov rad označio je značajan odmak od tradicionalnih pristupa i otvorio put polju psihoanalize.
10. Primijenjena psihologija:
- Psihologija se razgranala u primijenjena područja kao što su klinička psihologija, psihologija obrazovanja i industrijska psihologija, baveći se praktičnim pitanjima i problemima iz stvarnog svijeta.
Do kraja 19. stoljeća psihologija se etablirala kao legitimna znanstvena disciplina, s eksperimentalnim metodama i teorijskim okvirima koji vode istraživanje i propitivanje. Temelji postavljeni u tom razdoblju nastavljaju oblikovati polje psihologije do danas.
