Što je retencija u psihologiji?

Zadržavanje u psihologiji odnosi se na sposobnost pohranjivanja i prisjećanja informacija tijekom vremena. To je ključna komponenta pamćenja, mentalnog procesa kojim kodiramo, pohranjujemo i dohvaćamo informacije. Zadržavanje se mjeri sposobnošću prisjećanja informacija nakon odgode, kao što je nakon nekoliko minuta, sati, dana ili čak godina.

Postoji nekoliko čimbenika koji mogu utjecati na zadržavanje, uključujući:

- Snaga izvornog traga sjećanja. Što je trag sjećanja jači, veća je vjerojatnost da će se zadržati. Tragovi pamćenja mogu se ojačati ponavljanjem, uvježbavanjem i kontekstom.

- Vrsta informacija koja se pamti. Neke vrste informacija lakše je zapamtiti od drugih. Na primjer, konkretne informacije lakše je zapamtiti od apstraktnih informacija, a vizualne informacije lakše je zapamtiti od slušnih informacija.

- Ometanje drugih informacija. Kada se prezentiraju nove informacije, to može ometati zadržavanje starih informacija. Ova smetnja može biti uzrokovana sličnostima između novih i starih informacija ili količinom vremena između prezentacija informacija.

- Stanje pojedinca. Stanje pojedinca u vrijeme kodiranja, pohrane ili dohvaćanja može utjecati na zadržavanje. Na primjer, stres, tjeskoba i umor mogu utjecati na zadržavanje.

Zadržavanje je složen proces na koji utječe niz čimbenika. Međutim, razumijevanjem načina na koji funkcionira zadržavanje možemo poboljšati svoje pamćenje i olakšati učenje i pamćenje novih informacija.

Evo nekoliko savjeta za poboljšanje zadržavanja:

- Redovno ponavljajte informacije. Ponavljanje je jedan od najboljih načina za jačanje tragova pamćenja i poboljšanje pamćenja.

- Informacije o probi. Uvježbavanje informacija uključuje aktivno razmišljanje o njima i njihovo prisjećanje. To pomaže da informacije ostanu svježe u umu i olakšava kasnije pamćenje.

- Koristite znakove ovisne o kontekstu. Znakovi ovisni o kontekstu su znakovi koji su povezani s informacijama koje se pokušavate sjetiti. Na primjer, ako učite za test u svojoj spavaćoj sobi, vjerojatnije je da ćete zapamtiti informacije ako ponovo budete radili test u svojoj spavaćoj sobi.

- Izbjegavajte smetnje. Smetnje drugih informacija mogu otežati zadržavanje informacija. Pokušajte izbjeći učenje za različite predmete u isto vrijeme i izbjegavajte pauze u učenju koje uključuju aktivnosti koje su psihički zahtjevne.

- Dobro se naspavaj. San je ključan za konsolidaciju pamćenja, proces kojim se sjećanja pohranjuju u mozgu. Dobar san može pomoći u poboljšanju zadržavanja.

Slijedeći ove savjete, možete poboljšati svoje zadržavanje i olakšati učenje i pamćenje novih informacija.