Zašto se dogodio veliki strah?
Veliki strah bio je val panike i društvenih nemira koji je zahvatio dijelove ruralne Francuske tijekom ranih faza Francuske revolucije 1789. Evo objašnjenja zašto se Veliki strah dogodio:
1. Glasine i dezinformacije:
-Glasine su se brzo širile ruralnim područjima, nošene putnicima i lokalnim glasnicima. Te su glasine tvrdile da naoružani banditi pljačkaju i pale plemićke kuće i prijete seljacima.
2. Ekonomske poteškoće:
-Francuska je proživljavala ozbiljne ekonomske poteškoće, koje su karakterizirale rastuće cijene hrane, nezaposlenost i rašireno siromaštvo među seljaštvom. Ove ekonomske napetosti pojačale su tjeskobu i nesigurnost.
3. Plemićke privilegije:
-Francusko seljaštvo zamjeralo je privilegijama i moći koje je uživala aristokracija. Gledali su na te elite kao na izrabljivače i nepovezane s njihovim borbama.
4. Pad Bastille:
-Upad u zatvor Bastille 14. srpnja 1789. simbolizirao je ustanak protiv kraljevske vlasti. Vijest o ovom događaju potakla je nade u društvenu promjenu i potaknula strahove od mogućeg aristokratskog otpora.
5. Lokalni sukobi i napetosti:
-Postojeće napetosti između seljaka i njihovih lokalnih posjednika imale su ulogu u eskalaciji strahova. Dugotrajne pritužbe i ogorčenost pridonijeli su pojačanoj paranoji i sumnjama.
6. Nedostatak središnjeg autoriteta:
-U ranim danima Francuske revolucije postojao je vakuum moći dok se stari poredak raspadao. Nepostojanje jake središnje vlade otežavalo je prenošenje točnih informacija i odbacivanje glasina.
7. Kolektivna panika i mobilizacija:
-Veliki strah bio je proizvod kolektivne psihologije. Glasine su pokrenule zajednički osjećaj opasnosti, što je dovelo do spontane mobilizacije seljačkih zajednica za samoobranu.
8. Oružani otpor i glasine o kontrarevoluciji:
-Seljaci su se naoružali i formirali lokalne milicije kako bi zaštitili svoje zajednice. Glasine o aristokratskoj kontrarevoluciji potaknule su te napore.
9. Simbolični ciljevi:
-U velikom broju slučajeva strahovi su bili usmjereni na aristokratske dvorce i simbole feudalne moći. Ta su mjesta postala mete razaranja i pljačke, signalizirajući želju za razgradnjom starog društvenog poretka.
10. Uloga medija:
- Prve novine i pamfleti širili su senzacionalizirana izvješća i preuveličane prikaze događaja, pridonoseći širenju straha i panike.
Ukratko, Veliki strah bio je rezultat kombinacije čimbenika, uključujući glasine, ekonomske poteškoće, društvene napetosti, pad Bastille, postojeće lokalne sukobe i nepostojanje središnje vlasti. Odražava tjeskobe, nade i strahove seljaštva koje teži društvenim promjenama u vrijeme velike neizvjesnosti i preokreta.
