Kako se polje psihijatrije promijenilo u proteklih 50 godina?
U prošlosti se psihijatrija uglavnom temeljila na psihoanalizi i drugim psihodinamskim teorijama. Tijekom proteklih 50 godina sve je veći naglasak na biološkoj psihijatriji, koja se usredotočuje na ulogu genetike, neurotransmitera te strukture i funkcije mozga u mentalnim bolestima. Ovaj pomak doveo je do razvoja novih lijekova i tretmana za mentalne bolesti. Na primjer, otkriće da neravnoteža serotonina igra ulogu u depresiji dovelo je do razvoja selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), klase antidepresiva koji pomažu vratiti ravnotežu serotonina u mozgu.
2. Deinstitucionalizacija
Sredinom 20. stoljeća više od pola milijuna ljudi živjelo je u državnim psihijatrijskim bolnicama u Sjedinjenim Državama. S vremenom se na te ustanove počelo gledati kao na prenatrpane i s nedostatkom osoblja, a rasla je i zabrinutost oko kvalitete skrbi koju pacijenti primaju. Kao rezultat toga, došlo je do pomaka prema deinstitucionalizaciji, što se odnosi na proces otpuštanja pacijenata iz psihijatrijskih bolnica i pružanja skrbi u zajednici. Ovaj pomak potaknulo je nekoliko čimbenika, uključujući razvoj novih lijekova koji omogućuju osobama s mentalnim bolestima da se liječe izvan bolničkog okruženja, te sve veći naglasak na važnost socijalne i profesionalne podrške u oporavku.
3. Povećana upotreba lijekova
Posljednjih 50 godina također smo vidjeli povećanu upotrebu lijekova u liječenju mentalnih bolesti. To je dijelom zbog razvoja novih lijekova koji su učinkovitiji i imaju manje nuspojava. Kao rezultat toga, lijekovi su sada primarni tretman za mnoge mentalne bolesti, kao što su shizofrenija i depresija. Na primjer, uvođenje atipičnih antipsihotika kao što su klozapin i olanzapin označilo je značajan napredak u liječenju shizofrenije, jer su ti lijekovi smanjili rizik od tardivne diskinezije, potencijalno iscrpljujuće nuspojave starijih antipsihotika.
4. Smanjenje stigme
U posljednjih 50 godina došlo je do značajnog smanjenja stigme povezane s mentalnim bolestima. To je djelomično zbog napora zagovornika mentalnog zdravlja, koji su radili na obrazovanju javnosti o mentalnim bolestima i na izazivanju negativnih stereotipa. Kao rezultat toga, ljudi s mentalnim bolestima sada imaju veću vjerojatnost da će potražiti liječenje i živjeti punim i produktivnim životom.
5. Povećana svijest o važnosti psihoterapije
Iako je u proteklih 50 godina došlo do pomaka prema biološkoj psihijatriji, također se povećala svijest o važnosti psihoterapije u liječenju mentalnih bolesti. Psihoterapija može pomoći osobama s mentalnim bolestima da razumiju svoje stanje i razviju mehanizme suočavanja, a može se koristiti u kombinaciji s lijekovima kako bi se pružio sveobuhvatniji pristup liječenju. Na primjer, kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala se učinkovitim u liječenju tjeskobe i depresije.
6. Rast prakse utemeljene na dokazima
Tijekom proteklih 50 godina sve je veći naglasak na praksi utemeljenoj na dokazima (EBP) u psihijatriji, EBP se odnosi na korištenje dokaza istraživanja za donošenje kliničkih odluka. EBP je doveo do razvoja novih smjernica za liječenje i poboljšanih ishoda za pacijente s mentalnim bolestima.
