Lažna sjećanja:vjerodostojna koliko i prava stvar?
Lažna sjećanja su sjećanja na događaje koji se zapravo nisu dogodili. Mogu biti vrlo detaljni i uvjerljivi, a ljudi koji imaju lažna sjećanja često vjeruju da su istiniti.
Smatra se da su lažna sjećanja uzrokovana brojnim čimbenicima, uključujući:
* Dezinformacija: To je kada netko dobije netočnu informaciju o nekom događaju, a on tu informaciju ugradi u svoje sjećanje na događaj.
* Sugestibilnost: To je kada netko lako podliježe tuđim prijedlozima. Vjerojatnije je da će vjerovati lažnim informacijama ako im se prezentiraju na uvjerljiv način.
* Mašta: Ljudi ponekad mogu zamišljati događaje koji se zapravo nisu dogodili, a ti se zamišljeni događaji mogu pomiješati sa stvarnim sjećanjima.
* Emocija: Vjerojatnije je da će se pamtiti emocionalni događaji nego neutralni događaji. To je zato što emocije mogu učiniti sjećanja živopisnijima i lakšim za prisjećanje.
* Zbunjenost izvora: Kako starimo, naša sjećanja postaju osjetljivija na pogrešno pripisivanje krivom izvoru. Na primjer, možemo se sjetiti razgovora koji smo vodili s jednom osobom kao da se dogodio s nekim drugim.
Lažna sjećanja mogu imati negativan utjecaj na ljudske živote. Oni mogu dovesti do toga da ljudi budu lažno optuženi za zločine, da izgube posao ili da razviju tjeskobu i depresiju.
Postoje brojne stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi smanjili rizik od razvoja lažnih sjećanja, uključujući:
* Budite svjesni čimbenika koji mogu dovesti do lažnih sjećanja.
* Budite kritični prema informacijama koje vam se daju.
* Ne oslanjajte se samo na svoje pamćenje pri donošenju važnih odluka.
* Razgovarajte s drugim ljudima koji su bili prisutni na događaju kako biste dobili njihovu perspektivu.
* Potražite stručnu pomoć ako ste zabrinuti zbog lažnih sjećanja.
Lažna sjećanja su stvaran fenomen, ali njima se može upravljati. Razumijevanjem čimbenika koji mogu dovesti do lažnih sjećanja i poduzimanjem koraka za smanjenje rizika, možete se zaštititi od njihovih negativnih učinaka.
