Koje respiratorne bolesti se mogu otkriti testom volumena?
1. Restriktivne plućne bolesti:
- Restriktivne bolesti pluća, poput plućne fibroze, sarkoidoze i određenih neuromuskularnih poremećaja, mogu dovesti do smanjenog plućnog volumena. Testovi volumena mogu pomoći u prepoznavanju smanjenog ukupnog kapaciteta pluća (TLC), vitalnog kapaciteta (VC) i inspiracijskog kapaciteta (IC), što ukazuje na ograničenje.
2. Opstruktivne bolesti pluća:
- Opstruktivne bolesti pluća, kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i bronhiektazije, mogu uzrokovati ograničenje protoka zraka. Testovi volumena mogu pokazati smanjeni forsirani ekspiracijski volumen u jednoj sekundi (FEV1) i povećani rezidualni volumen (RV), što ukazuje na opstrukciju dišnih putova.
3. Pretjerana reakcija dišnih putova:
- Testovi volumena mogu se koristiti za procjenu hiperreaktivnosti dišnih putova, što je karakteristično obilježje astme. Bronhoprovokacijski testovi uključuju davanje tvari (npr. metakolina) za izazivanje bronhokonstrikcije i mjerenje promjena u plućnim volumenima i brzinama protoka.
4. Slabost respiratornih mišića:
- Testovi volumena mogu pomoći u prepoznavanju slabosti respiratornih mišića. Mjere se maksimalni inspiracijski tlak (MIP) i maksimalni ekspiratorni tlak (MEP) kako bi se procijenila snaga inspiratornih i ekspiratornih mišića. Smanjeni MIP i MEP mogu ukazivati na slabost respiratornih mišića.
5. Apneja za vrijeme spavanja:
- Neki specijalizirani volumenski testovi, kao što je testiranje plućne funkcije tijekom studija spavanja, mogu se koristiti za procjenu respiratornih obrazaca i otkrivanje apneje za vrijeme spavanja, stanja koje karakteriziraju pauze u disanju tijekom spavanja.
Važno je napomenuti da se testovi volumena često koriste u kombinaciji s drugim dijagnostičkim testovima, kao što su spirometrija, testovi plućne funkcije i slikovne studije, kako bi se pružila sveobuhvatna procjena respiratornih bolesti.