Što je fibrilacija mišića?

Fibrilacija mišića, koja se naziva i trzanje mišića ili fascikulacija, odnosi se na nevoljnu kontrakciju pojedinačnih mišićnih vlakana, što može uzrokovati zamjetno trzanje ili podrhtavanje zahvaćenog mišića. Ovo nevoljno trzanje mišića često je prolazno i ​​može se pojaviti u bilo kojem mišiću tijela, ali se obično opaža u mišićima kapaka, potkoljenici ili mišićima palca.

Mišićne fibrilacije mogu biti normalna pojava, osobito nakon intenzivnog vježbanja ili tjelesne aktivnosti, zbog umora mišića. Međutim, oni također mogu biti simptom temeljnih zdravstvenih stanja, kao što su:

1. Neravnoteža elektrolita: Abnormalne razine elektrolita, osobito kalija, kalcija i magnezija, mogu poremetiti normalnu funkciju mišića, što dovodi do fibrilacije.

2. Oštećenje živaca: Mišićne fibrilacije mogu nastati zbog oštećenja ili ozljede živaca koji kontroliraju kretanje mišića, kao što je slučaj ukočenosti živaca, radikulopatije ili perifernih neuropatija poput Guillain-Barréovog sindroma.

3. Autoimuni poremećaji: Određena autoimuna stanja koja pogađaju živčani sustav ili neuromuskularni spoj, poput miastenije gravis ili Lambert-Eatonovog miastenijskog sindroma, mogu uzrokovati slabost mišića i fascikulacije.

4. Bolesti motoričkih neurona: Progresivni neurološki poremećaji, poput amiotrofične lateralne skleroze (ALS) i spinalne mišićne atrofije, mogu uzrokovati fibrilacije mišića kao rezultat degeneracije i gubitka motornih neurona koji kontroliraju funkciju mišića.

5. Metabolički poremećaji: Mišićne fibrilacije ponekad mogu biti simptom metaboličkih stanja koja utječu na proizvodnju mišićne energije, poput hipotireoze ili dijabetesa.

6. Nuspojave lijekova: Određeni lijekovi, kao što su neki lijekovi za kemoterapiju, kortikosteroidi i određeni antibiotici, mogu izazvati fibrilacije mišića kao nuspojavu.

7. Kofein i nikotin: Pretjerana konzumacija kofeina ili nikotina može kod nekih osoba dovesti do privremene fibrilacije mišića.

8. Anksiozni poremećaji: U nekim slučajevima fibrilacije mišića mogu biti povezane s tjeskobom ili stresom, bez ikakvog temeljnog zdravstvenog stanja.

Važno je napomenuti da same mišićne fibrilacije obično nisu razlog za trenutnu zabrinutost, osobito ako su sporadične i brzo nestaju. Međutim, ako su fascikulacije postojane, raširene ili popraćene drugim simptomima, preporučljivo je konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom radi pravilne procjene i dijagnoze kako bi se utvrdio temeljni uzrok i primilo odgovarajuće liječenje ako je potrebno.