Što tijelo radi s viškom aminokiselina?
1. Sinteza proteina:Višak aminokiselina može se koristiti za sintezu proteina, bilo za izgradnju novih proteina ili za popravak oštećenih. Ovaj proces je neophodan za rast, popravak tkiva i održavanje staničnih funkcija.
2. Glukoneogeneza:Ako tijelo ima dovoljnu količinu ugljikohidrata i masnih kiselina, višak aminokiselina može se pretvoriti u glukozu kroz proces koji se naziva glukoneogeneza. To se prvenstveno događa u jetri i bubrezima. Glukoza je glavni izvor energije u tijelu, a glukoneogeneza pomaže u održavanju homeostaze glukoze kada je unos ugljikohidrata u prehrani nizak.
3. Deaminacija:Višak aminokiselina može proći proces koji se naziva deaminacija, gdje se amino skupina uklanja iz aminokiseline. Deaminacija se prvenstveno događa u jetri. Rezultirajući spojevi se zatim pretvaraju u različite intermedijere koji se mogu koristiti u proizvodnji energije ili metaboličkim putovima. Dušik iz amino skupine može se izlučiti kao urea, otpadni proizvod, kroz bubrege.
4. Ketogeneza:U nekim slučajevima, posebno tijekom razdoblja posta ili niskog unosa ugljikohidrata, višak aminokiselina može se pretvoriti u ketonska tijela kroz proces koji se naziva ketogeneza. To se prvenstveno događa u jetri. Ketonska tijela mogu poslužiti kao alternativni izvor energije za mozak i druga tkiva kada su razine glukoze niske.
5. Skladištenje:Neke aminokiseline mogu se kratkotrajno pohraniti u skeletnim mišićima i drugim tkivima kao bazeni aminokiselina. Te rezerve mogu se iskoristiti tijekom vremena povećane sinteze proteina ili potražnje za energijom.
Važno je napomenuti da je regulacija metabolizma aminokiselina složen proces koji uključuje različite hormone i signalne putove. Tijelo nastoji održati ravnotežu aminokiselina kako bi optimiziralo sintezu proteina, proizvodnju energije i ukupnu metaboličku homeostazu.
