Što bi se dogodilo da nemate bubrege?
1. Neravnoteža tekućine i elektrolita :Bubrezi reguliraju ravnotežu tekućina i elektrolita (natrij, kalij, klorid, itd.) u tijelu. Bez bubrega, razina tekućine u tijelu postala bi ili previsoka ili preniska, što bi dovelo do komplikacija poput edema (oteklina) ili dehidracije. Neravnoteža elektrolita bi poremetila razne stanične funkcije, utječući na aktivnost živaca i mišića.
2. Nakupljanje otpada :Bubrezi filtriraju i uklanjaju metaboličke otpadne proizvode kao što su urea, kreatinin, mokraćna kiselina i drugi toksini iz krvotoka. Bez bubrega, ti bi se otpadni proizvodi nakupljali u tijelu, što bi dovelo do stanja koje se naziva uremija. Uremija može uzrokovati ekstremni umor, slabost, mučninu, povraćanje, smetenost i na kraju komu.
3. Nemogućnost stvaranja urina :Bubrezi proizvode urin, koji odnosi otpadne tvari i višak tekućine iz tijela. Bez bubrega tijelo ne može proizvoditi urin, što dovodi do nakupljanja tekućine i toksina u krvotoku.
4. Hipertenzija :Bubrezi pomažu regulirati krvni tlak kontrolirajući ravnotežu tekućina i natrija u tijelu. Bez funkcioniranja bubrega, krvni tlak može opasno porasti, što dovodi do komplikacija poput bolesti srca i moždanog udara.
5. Anemija :Bubrezi proizvode hormon koji se zove eritropoetin, koji stimulira koštanu srž na proizvodnju crvenih krvnih stanica. Bez eritropoetina, proizvodnja crvenih krvnih stanica se smanjuje, što dovodi do anemije, stanja koje karakteriziraju umor i nedostatak zraka.
6. Acidobazne neravnoteže :Bubrezi pomažu u održavanju pravilne acidobazne ravnoteže u tijelu. Bez bubrega, krv može postati previše kisela ili alkalna, ometajući razne stanične procese i potencijalno uzrokujući ozbiljne zdravstvene probleme.
U konačnici, nedostatak funkcionalnih bubrega doveo bi do stanja opasnog po život koje bi zahtijevalo hitnu medicinsku intervenciju u obliku dijalize (umjetnog filtriranja otpadnih tvari iz krvi) ili transplantacije bubrega. Ako se ne liječi, zatajenje bubrega može dovesti do smrti.