Zašto pada osmotski tlak kristala plazme?
Hipoalbuminemija: Albumin je glavni proteinski sastojak krvne plazme i značajno doprinosi osmotskom tlaku. Stanja kao što su teške bolesti jetre, pothranjenost, nefrotski sindrom i enteropatija s gubitkom proteina mogu dovesti do niske razine albumina (hipoalbuminemija), što rezultira smanjenim osmotskim tlakom plazme.
Prekomjerna hidracija: Prekomjerni unos tekućine ili poremećeno izlučivanje tekućine može uzrokovati prekomjernu hidraciju, razrjeđivanje plazme i smanjenje njezine koncentracije otopljenih tvari, uključujući proteine i elektrolite. Ovaj učinak razrjeđivanja snižava osmotski tlak plazme.
Gubitak elektrolita: Elektroliti, poput iona natrija, kalija i klorida, igraju ključnu ulogu u održavanju osmotskog tlaka plazme. Abnormalni gubici ovih elektrolita prekomjernim znojenjem, proljevom, povraćanjem ili određenim lijekovima mogu smanjiti njihovu razinu u plazmi, što dovodi do smanjenja osmotskog tlaka.
Povećana propusnost kapilara: U stanjima u kojima je ugrožena cjelovitost stijenki kapilara, kao što su upale, opekline ili sepsa, može doći do povećanog istjecanja tekućine i proteina iz kapilara u okolna tkiva. Ovaj gubitak tekućine i proteina iz volumena cirkulirajuće krvi smanjuje osmotski tlak plazme.
Transfuzija hipotoničnih otopina ili otopina siromašnih koloidima: Transfuzija intravenoznih tekućina koje su hipotonične (s nižom koncentracijom otopljene tvari) ili s manjkom koloida (poput albumina) može izravno smanjiti osmotski tlak plazme.
