Kako način ishrane tijekom vremena doprinosi razvoju bolesti?
1. Prehrambena neravnoteža :S vremenom, dosljedna prehrana kojoj nedostaju esencijalni hranjivi sastojci ili je pretjerana u određenim nutrijentima može dovesti do prehrambene neravnoteže. Na primjer, prehrana s konstantnim malim udjelom voća, povrća i cjelovitih žitarica može rezultirati nedostatkom vitamina, minerala i vlakana, što može povećati rizik od kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, određene vrste raka i osteoporoza. S druge strane, prekomjeran unos zasićenih masti, trans masti, dodanih šećera i natrija može pridonijeti razvoju pretilosti, dijabetesa tipa 2 i hipertenzije.
2. Upravljanje tjelesnom težinom :Obrasci prehrane koji potiču debljanje i pretilost značajni su čimbenici rizika za razne bolesti. Pretilost povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka, poremećaja mišićno-koštanog sustava i apneje za vrijeme spavanja, među ostalim. Nezdrave prehrambene navike, poput konzumiranja pretjeranih količina prerađene hrane, slatkih pića i visokokalorične hrane, mogu dovesti do debljanja i doprinijeti razvoju ovih bolesti.
3. Upala :Određene komponente hrane i načini ishrane mogu izazvati kroničnu upalu, koja je povezana s povećanim rizikom od raznih bolesti. Prehrana s visokim udjelom prerađene hrane, crvenog i prerađenog mesa, rafiniranih ugljikohidrata i dodanih šećera povezana je s poticanjem upale. Kronične upale mogu pridonijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, određenih vrsta raka, pretilosti i neurodegenerativnih bolesti.
4. Inzulinska rezistencija i dijabetes :Obrasci prehrane koji stalno uzrokuju skokove u razini šećera u krvi mogu dovesti do inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima, dodanim šećerima i slatkim pićima može uzrokovati naglo povećanje šećera u krvi, zahtijevajući od tijela da proizvodi više inzulina kako bi upravljalo tim fluktuacijama. S vremenom to može dovesti do inzulinske rezistencije i na kraju do dijabetesa tipa 2.
5. Promjene crijevne mikrobiote :Hrana koju jedemo značajno utječe na sastav i raznolikost naše crijevne mikrobiote. Nezdrava prehrana, poput one s visokim udjelom prerađene hrane, rafiniranih šećera i malo vlakana, može poremetiti ravnotežu crijevnog mikrobioma, što dovodi do disbioze. Disbioza je povezana s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, upalnih bolesti crijeva i određenih stanja mentalnog zdravlja.
Važno je napomenuti da na razvoj bolesti utječe kombinacija genetskih čimbenika, okoliša i načina života. Obrasci ishrane sami po sebi možda nisu jedina odrednica rizika od bolesti, ali dosljedno pridržavanje nezdravih obrazaca ishrane tijekom vremena može pridonijeti razvoju raznih kroničnih bolesti. Usvajanje uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim bjelančevinama i zdravim masnoćama, uz ograničenje unosa prerađene i slatke hrane, može pomoći u smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti i promicati opće zdravlje i dobrobit.
