Kako dijabetes utječe na homeostazu?
1. Disregulacija glukoze u krvi:
- Kod dijabetesa tipa 1 tijelo proizvodi malo ili nimalo inzulina, hormona koji pomaže stanicama da apsorbiraju i iskoriste glukozu iz krvotoka. Bez dovoljno inzulina, glukoza se nakuplja u krvi, što dovodi do hiperglikemije (visoke razine šećera u krvi).
- Kod dijabetesa tipa 2 tjelesne stanice postaju otporne na djelovanje inzulina, što uzrokuje nakupljanje glukoze u krvi. Ovo je također poznato kao inzulinska rezistencija.
2. Poremećena inzulinska signalizacija:
- Dijabetes oštećuje signalne putove inzulina, koji su ključni za održavanje homeostaze glukoze. Inzulinska rezistencija utječe na različita tkiva, uključujući mišiće, jetru i masno tkivo, ometajući unos glukoze i metabolizam.
3. Povećana glukoneogeneza i glikogenoliza:
- Kao odgovor na povišene razine glukoze u krvi, jetra proizvodi više glukoze putem glukoneogeneze (pretvorba izvora koji nisu ugljikohidrati u glukozu) i oslobađa pohranjenu glukozu putem glikogenolize (razgradnje glikogena). Ovi procesi dodatno doprinose hiperglikemiji.
4. Dehidracija i neravnoteža elektrolita:
- Visoke razine šećera u krvi mogu uzrokovati osmotsku diurezu, što dovodi do pretjeranog stvaranja urina i gubitka tekućine. To može dovesti do dehidracije i neravnoteže elektrolita, remeteći homeostazu tekućine i elektrolita u tijelu.
5. Kardiovaskularne komplikacije:
- Dijabetes povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao što su hipertenzija (visoki krvni tlak) i ateroskleroza (sužavanje arterija zbog nakupljanja plaka). Hipertenzija i ateroskleroza ometaju normalan protok krvi, utječući na perfuziju tkiva i homeostazu.
6. Poremećeno zacjeljivanje rana:
- Dijabetes može utjecati na proces zacjeljivanja, što dovodi do odgođenog zatvaranja rana i povećanog rizika od infekcija. To je zbog oslabljenog protoka krvi, smanjene proizvodnje faktora rasta i povećane upale kod dijabetičara.
7. Oštećenje živaca (neuropatija):
- Dijabetes može uzrokovati oštećenje živaca, poznato kao dijabetička neuropatija, koja utječe na sposobnost živčanog sustava da regulira različite tjelesne funkcije, što dovodi do abnormalnih osjeta, boli i autonomnih disfunkcija (kao što su poremećena probava, otkucaji srca i kontrola mjehura).
8. Oštećenje bubrega (nefropatija):
- Dijabetes može oštetiti bubrege, što rezultira dijabetičkom nefropatijom. To smanjuje sposobnost bubrega da filtrira otpadne proizvode i regulira ravnotežu tekućine i elektrolita, pridonoseći zadržavanju tekućine, poremećajima elektrolita i drugim povezanim zdravstvenim problemima.
9. Oštećenje oka (retinopatija):
- Dijabetes također može dovesti do oštećenja krvnih žila mrežnice (tkiva oka osjetljivog na svjetlost), poznatog kao dijabetička retinopatija. Ovo stanje može uzrokovati zamagljen vid, gubitak vida, pa čak i sljepoću.
Ukratko, dijabetes remeti homeostazu utječući na regulaciju glukoze u krvi, slabeći signaliziranje inzulina, što dovodi do kardiovaskularnih komplikacija, odgođenog zacjeljivanja rana, oštećenja živaca, oštećenja bubrega, oštećenja očiju i drugih zdravstvenih problema. Održavanje odgovarajuće kontrole glukoze u krvi i upravljanje drugim povezanim čimbenicima rizika ključni su za postizanje homeostaze kod osoba s dijabetesom.
