Što povećava aktivnost središnjeg živčanog sustava?

Postoje mnoge tvari i stanja koja mogu povećati aktivnost središnjeg živčanog sustava (SŽS). Neki od njih uključuju:

- Stimulansi: Stimulansi poput kofeina, nikotina i kokaina mogu povećati aktivnost središnjeg živčanog sustava blokirajući ponovnu pohranu određenih neurotransmitera, poput dopamina i norepinefrina. To rezultira povećanim razinama ovih neurotransmitera u sinapsama, što može dovesti do povećane električne aktivnosti u CNS-u.

- Psihodelične droge: Psihodelični lijekovi poput LSD-a, psilocibina i meskalina također mogu povećati aktivnost središnjeg živčanog sustava tako što se vežu i aktiviraju određene receptore u mozgu. To može dovesti do raznih učinaka, uključujući promjene u percepciji, raspoloženju i spoznaji.

- Stres: Stres također može dovesti do povećane aktivnosti CNS-a, budući da tijelo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina kao odgovor na stres. Ovi hormoni mogu povećati otkucaje srca, krvni tlak i disanje, kao i povećati aktivnost u CNS-u.

- Hipertireoza: Hipertireoza je stanje u kojem štitnjača proizvodi previše hormona štitnjače. To može dovesti do brojnih simptoma, uključujući ubrzani rad srca, znojenje, gubitak težine i povećanu aktivnost središnjeg živčanog sustava.

- Ozljede mozga: Ozljede mozga, poput potresa mozga i traumatskih ozljeda mozga, također mogu dovesti do povećane aktivnosti središnjeg živčanog sustava. To može biti posljedica niza čimbenika, uključujući oštećenje neurona i promjene u protoku krvi u mozgu.

Važno je napomenuti da dok neke tvari i stanja mogu povećati aktivnost središnjeg živčanog sustava, druge mogu smanjiti aktivnost središnjeg živčanog sustava. Na primjer, depresivi poput alkohola, barbiturata i benzodiazepina mogu usporiti aktivnost središnjeg živčanog sustava inhibicijom ponovnog preuzimanja određenih neurotransmitera, poput GABA-e i glicina. To može dovesti do smanjene električne aktivnosti u CNS-u, što može rezultirati pospanošću, sedacijom, pa čak i nesvjesticom.