Kojim se rutinskim mjerenjima može pratiti krvožilni sustav?

Može se provesti nekoliko rutinskih mjerenja za praćenje krvožilnog sustava i procjenu njegovog zdravlja. Evo nekih uobičajenih mjera:

1. Krvni tlak: Krvni tlak je mjera sile kojom krv djeluje na stijenke arterija. Obično se mjeri sfigmomanometrom i izražava u milimetrima žive (mm Hg). Hipertenzija, ili visoki krvni tlak, značajan je čimbenik rizika za razne kardiovaskularne bolesti i redovito se prati kako bi se osiguralo da ostane unutar zdravog raspona.

2. Otkucaji srca: Broj otkucaja srca mjeri broj otkucaja srca u minuti. Može se izmjeriti ručno opipavanjem pulsa ili pomoću elektroničkih uređaja poput pulsnog oksimetra ili pametnog sata. Zdravi broj otkucaja srca u mirovanju obično se kreće između 60 i 100 otkucaja u minuti. Abnormalni otkucaji srca, poput tahikardije (ubrzan rad srca) ili bradikardije (usporen rad srca), mogu ukazivati ​​na temeljne zdravstvene probleme.

3. Zasićenost krvi kisikom: Zasićenost krvi kisikom, često skraćeno SpO2, mjeri postotak kisika koji hemoglobin nosi u krvi. Obično se mjeri pulsnim oksimetrom, malim uređajem koji se pričvršćuje na vrh prsta ili ušnu školjku. Zdrave razine SpO2 općenito su između 95% i 100%. Niske razine SpO2 ili hipoksemija mogu biti znak respiratornih problema ili drugih zdravstvenih stanja.

4. Elektrokardiogram (EKG): EKG je neinvazivna pretraga koja bilježi električnu aktivnost srca. Pruža informacije o ritmu i pravilnosti rada srca, kao io radu električnog sustava srca. EKG može pomoći u otkrivanju abnormalnih srčanih ritmova (aritmija), srčanih udara i drugih stanja povezanih sa srcem.

5. Lipidni profil: Lipidni profil mjeri razine različitih masnoća u krvi, uključujući ukupni kolesterol, HDL (dobar) kolesterol, LDL (loš) kolesterol i trigliceride. Visoke razine LDL kolesterola i triglicerida mogu doprinijeti razvoju ateroskleroze, što je sužavanje arterija. Praćenje lipidnog profila pomaže identificirati osobe s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i omogućuje odgovarajuće intervencije.

6. Indeks tjelesne mase (BMI): Iako nije izravno povezan s krvožilnim sustavom, BMI je korisna mjera za cjelokupno zdravlje i može pružiti uvid u kardiovaskularni rizik. BMI se izračunava dijeljenjem težine pojedinca u kilogramima s kvadratom njegove visine u metrima. Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost mogu povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Ova mjerenja pružaju vrijedne informacije o funkcioniranju krvožilnog sustava i pomažu pružateljima zdravstvenih usluga da identificiraju potencijalne probleme ili čimbenike rizika. Redovito praćenje ovih parametara ključno je za preventivnu njegu, rano otkrivanje kardiovaskularnih bolesti i odgovarajuće liječenje za održavanje dobrog zdravlja srca.