Kakve veze alergen ima s alergijom na hranu?
Alergen igra ključnu ulogu u izazivanju alergije na hranu. Kod osoba s alergijama na hranu, njihov imunološki sustav pogrešno identificira određeni protein iz hrane ili alergen kao štetnu tvar. Ovaj protein, poznat kao alergen, može se naći u raznim namirnicama kao što su kikiriki, mlijeko, jaja, pšenica, soja, školjke i određeno voće ili povrće.
Kada pojedinac konzumira hranu koja sadrži alergen, njegov imunološki sustav pretjerano reagira proizvodeći antitijela koja se zovu imunoglobulin E (IgE). Ova IgE antitijela vežu se na specifične stanice koje se nazivaju mastociti, a nalaze se u raznim tkivima u cijelom tijelu. Nakon naknadnog izlaganja istom alergenu, IgE protutijela vezana za mastocite pokreću oslobađanje različitih kemijskih medijatora, poput histamina i triptaze.
Otpuštanje ovih kemijskih medijatora uzrokuje niz simptoma koji karakteriziraju alergiju na hranu. Ovi simptomi mogu varirati u težini i mogu uključivati:
1. Reakcije na koži :Osip, crvenilo, oteklina ili svrbež na koži.
2. Gastrointestinalni simptomi :Bol u trbuhu, mučnina, povraćanje ili proljev.
3. Respiratorni simptomi :Poteškoće s disanjem, piskanje ili curenje iz nosa.
4. Kardiovaskularni simptomi :Nizak krvni tlak, vrtoglavica ili nesvjestica (anafilaksija).
5. Ostali simptomi :Oticanje lica, usana ili grla; svrbež ili suzenje očiju; ili osjećaj bockanja u ustima ili grlu.
Ozbiljnost alergijske reakcije na hranu može varirati od blage do opasne po život. U nekim slučajevima, alergijska reakcija može brzo napredovati u anafilaksiju, što je hitan medicinski slučaj koji zahtijeva hitno liječenje epinefrinom (adrenalinom) i liječničku pomoć.
Za osobe s alergijama na hranu važno je izbjegavati izlaganje određenim alergenima koji izazivaju njihove reakcije. To se može postići pažljivim čitanjem deklaracija na hrani, svjesnim mogućih rizika od unakrsne kontaminacije i raspravom o strategijama upravljanja alergenima sa zdravstvenim radnicima i nutricionistima.
