Kakav je odnos između brzine disanja i brzine pulsa?

Brzina disanja i broj otkucaja srca vitalni su znakovi koji pružaju vrijedne informacije o zdravlju i cjelokupnom fiziološkom stanju osobe. Iako ova dva mjerenja ne moraju uvijek biti izravno povezana, postoji odnos između njih, osobito kada su u pitanju određena stanja i fizičke aktivnosti. Evo kako su brzina disanja i puls povezani:

1. Autonomni živčani sustav: I brzina disanja i brzina otkucaja srca su pod utjecajem autonomnog živčanog sustava (ANS). ANS se sastoji od dvije grane:simpatičkog živčanog sustava i parasimpatičkog živčanog sustava. Promjene u aktivnosti ovih grana mogu utjecati i na disanje i na rad srca.

2. Stres i napor: Tijekom razdoblja stresa ili fizičkog napora, simpatički živčani sustav stimulira povećanje brzine disanja i otkucaja srca. Taj je odgovor poznat kao odgovor "bori se ili bježi" i osmišljen je da osigura više kisika i hranjivih tvari mišićima i organima. Kako stres ili napor jenjavaju, i disanje i broj otkucaja srca vraćaju se na svoje normalne razine u mirovanju.

3. Varijabilnost brzine disanja i brzine otkucaja srca: Varijabilnost otkucaja srca (HRV) odnosi se na varijaciju u vremenu između uzastopnih otkucaja srca. Studije su pokazale da su određeni obrasci HRV-a povezani s različitim brzinama disanja. Na primjer, veća brzina disanja često je povezana s nižim HRV-om, dok je sporije disanje povezano s višim HRV-om.

4. Respiratorna sinusna aritmija: Respiratorna sinusna aritmija (RSA) normalan je fiziološki fenomen kod kojeg se broj otkucaja srca povećava tijekom udisaja, a smanjuje tijekom izdisaja. Ova varijacija otkucaja srca sinkronizirana je s ciklusom disanja i regulirana je nervusom vagusom.

5. Respiratorni minutni volumen i broj otkucaja srca: Respiratorni minutni volumen odnosi se na količinu udahnutog ili izdahnutog zraka u minuti. U nekih osoba, povećani respiratorni minutni volumen može biti povezan s povišenim otkucajima srca. To je zato što pojačano disanje može stimulirati rad srca putem mehaničkih i neuralnih mehanizama.

6. Vježbe i trening: Tijekom tjelesne vježbe, brzina disanja i broj otkucaja srca se povećavaju kako bi se zadovoljile potrebe tjelesnih tkiva i organa za kisikom i energijom. Trening izdržljivosti s vremenom može dovesti do poboljšanja kardiovaskularne i respiratorne kondicije, što rezultira učinkovitijim odgovorom na vježbu s nižim disanjem i otkucajima srca na određenoj razini napora.

7. Kronična stanja i disanje: Određena kronična stanja, kao što su respiratorni poremećaji (npr. astma, kronična opstruktivna plućna bolest) ili srčana stanja (npr. kongestivno zatajenje srca), mogu utjecati i na disanje i na otkucaje srca. U takvim slučajevima, praćenje i upravljanje obaju mjerenja ključni su za procjenu zdravlja i liječenje.

Važno je napomenuti da brzina disanja i broj otkucaja srca ne moraju uvijek imati dosljedan odnos. Neki pojedinci mogu imati prirodno brže ili sporije disanje ili otkucaje srca bez temeljnih medicinskih stanja. Ako ste zabrinuti u vezi s disanjem ili otkucajima srca, najbolje je konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom radi pravilne procjene i smjernica.