Koje aktivnosti utječu na disanje?

* Vježbajte. Vježbanje povećava potražnju mišića za kisikom, što dovodi do povećanja brzine i dubine disanja.

* Stres. Stres može izazvati oslobađanje hormona u tijelu koji ubrzavaju rad srca i disanje.

* Tjeskoba. Tjeskoba također može uzrokovati oslobađanje hormona u tijelu koji ubrzavaju otkucaje srca i disanje.

* Bol. Bol može izazvati oslobađanje hormona u tijelu koji ubrzavaju rad srca i disanje.

* Određena medicinska stanja. Neka medicinska stanja, poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i zatajenja srca, mogu uzrokovati otežano disanje.

* Pušenje. Pušenje oštećuje pluća i može dovesti do nedostatka zraka.

* Pretilost. Pretilost može opteretiti srce i pluća, što može dovesti do nedostatka zraka.

* Apneja za vrijeme spavanja. Apneja za vrijeme spavanja je stanje u kojem osoba prestane disati na kratko vrijeme tijekom spavanja. To može dovesti do dnevne pospanosti i nedostatka zraka.