Skepticizam prema cjepivu ili anti-znanstvena agresija? Razgovor s dr. Petrom Hotezom
U ekskluzivnom intervjuu dr. Peter Hotez, dekan Nacionalne škole tropske medicine na Medicinskom fakultetu Baylor, dijeli svoje uvide o skepticizmu prema cjepivima, agresiji protiv znanosti i hitnoj potrebi za znanstvenom pismenošću.
1. Razotkrivanje skepticizma prema cjepivu:
P:Dr. Hotez, što smatrate temeljnim uzrokom skepticizma prema cjepivu?
Dr. Hotez:Skepticizam prema cjepivu može proizaći iz raznih čimbenika, uključujući strahove od sigurnosti, nepovjerenje u vlasti, dezinformacije i istinska znanstvena pitanja. Razumijevanje ovih temeljnih uzroka ključno je za učinkovito rješavanje neodlučnosti oko cjepiva.
P:Kako možemo razlikovati legitimnu zabrinutost od neutemeljenog skepticizma?
Dr. Hotez:Opravdana zabrinutost često se temelji na znanstvenim studijama, izvješćima ili osobnim iskustvima. Skeptici s takvim zabrinutostima trebali bi potražiti vjerodostojne izvore informacija kako bi razjasnili sve zablude ili nesigurnosti. S druge strane, neutemeljeni skepticizam potaknut je dezinformacijama koje se šire online ili putem društvenih medija, a često nemaju znanstvenu osnovu. Važno je kritički procijeniti izvore prije nego što povjerujete ili podijelite informacije.
2. Rješavanje agresije protiv znanosti:
P:Što mislite pod agresijom protiv znanosti i zašto je ona prevladavajuća u današnjem društvu?
Dr. Hotez:Antiznanstvena agresija odnosi se na napade na znanstvenike, znanstvene institucije i sam znanstveni proces. Ova se agresija može manifestirati verbalnim zlostavljanjem, prijetnjama ili čak fizičkim nasiljem. Pokreće ga temeljno nepovjerenje u znanost, potaknuto dezinformacijama i erozijom znanstvenog obrazovanja u društvu.
P:Što se može učiniti u borbi protiv agresije protiv znanosti i promicanju znanstvene pismenosti?
Dr. Hotez:Promicanje znanstvene pismenosti je ključno. Moramo uključiti znanstveno razmišljanje i vještine kritičke analize u školske programe u ranoj dobi. Poticanje otvorenog dijaloga između znanstvenika i javnosti također može pomoći u izgradnji povjerenja i pružiti platformu za rješavanje zabrinutosti i zabluda. Osim toga, platforme društvenih medija moramo smatrati odgovornima za dopuštanje širenja dezinformacija.
3. Dezinformacije i budućnost javnog zdravstva:
P:Kako dezinformacije pridonose izazovima javnog zdravlja, kao što je prihvaćanje cjepiva?
Dr. Hotez:Dezinformacije mogu imati razorne učinke na javno zdravlje. Potkopava povjerenje u cjepiva, što dovodi do smanjenog unosa cjepiva i mogućih izbijanja bolesti koje se mogu spriječiti. Dezinformacije također mogu narušiti povjerenje u javne zdravstvene ustanove, što otežava učinkovito rješavanje budućih zdravstvenih kriza.
P:Što pojedinci mogu učiniti u borbi protiv dezinformacija i zaštiti javnog zdravlja?
Dr. Hotez:Pojedinci bi trebali kritički procijeniti izvore informacija s kojima se susreću, posebice one koje dijele na društvenim mrežama. Tvrdnje provjerite konzultirajući vjerodostojne znanstvene izvore i stručnjake u relevantnom području. Osim toga, trebali bismo aktivno dijeliti točne informacije iz pouzdanih izvora kako bismo spriječili širenje dezinformacija i promicali rasprave utemeljene na dokazima.
4. Uloga znanstvenika i medija:
P:Kako znanstvenici i mediji mogu učinkovito surađivati u borbi protiv dezinformacija i promicanju točnih znanstvenih informacija?
Dr. Hotez:Znanstvenici se moraju učinkovitije uključiti u javnost komunicirajući složene znanstvene koncepte jednostavnim i razumljivim riječima. Mediji bi pak trebali dati prednost točnosti, kontekstu i ravnoteži kada izvještavaju o znanstvenim temama. Suradnja između znanstvenika i odgovornih novinara ključna je za osiguravanje da točne znanstvene informacije dopru do javnosti.
Dr. Peter Hotez naglašava ključnu potrebu za znanstvenom pismenošću, borbom protiv dezinformacija i promicanjem diskursa s poštovanjem o znanstvenim temama. Osnaživanjem pojedinaca znanjem, poticanjem povjerenja u znanost i podržavanjem znanstvenog integriteta, možemo zaštititi javno zdravlje i izgraditi informiranije i otpornije društvo.
