Zašto tjeskoba ili napadi panike uzrokuju brže kucanje srca?
Tijekom napada tjeskobe i panike tijelo proizvodi prekomjerne količine hormona stresa kao što su adrenalin i noradrenalin (također poznati kao epinefrin odnosno norepinefrin). Ovi hormoni izazivaju brzo povećanje broja otkucaja srca, poznato kao tahikardija.
Evo kako se to događa:
Aktivacija simpatičkog živčanog sustava:
Anksioznost i napadaji panike aktiviraju simpatički živčani sustav koji je odgovoran za tjelesnu reakciju "bori se ili bježi".
Povećan broj otkucaja srca:
Simpatički živčani sustav šalje signale srcu, tjerajući ga da brže kuca. Ovaj povećani broj otkucaja srca pomaže pripremiti tijelo za fizički napor potreban u situacijama opasnim po život.
Adrenalin i noradrenalin:
Oslobađanje adrenalina i noradrenalina dodatno pridonosi povećanju otkucaja srca. Ovi hormoni izravno stimuliraju srčani mišić i povećavaju vodljivost električnih signala, što dovodi do bržeg otkucaja srca.
Širenje krvnih žila:
Simpatički živčani sustav također uzrokuje širenje (dilataciju) krvnih žila, što smanjuje otpor protoku krvi. Ovaj pad otpora omogućuje da više krvi teče natrag u srce, povećavajući njegovo opterećenje i doprinoseći bržem otkucaju srca.
Povećana snaga kontrakcije:
Adrenalin i noradrenalin također povećavaju snagu kontrakcije srčanog mišića. Ova jača kontrakcija pomaže u pumpanju više krvi po otkucaju srca.
Iako su ti fiziološki odgovori namijenjeni pomoći tijelu da se nosi s percipiranim prijetnjama, oni mogu postati pretjerani i neugodni tijekom napadaja tjeskobe ili panike. Za osobe koje imaju redovite epizode ubrzanog rada srca važno je da se posavjetuju sa zdravstvenim djelatnikom radi odgovarajućeg liječenja i podrške.
